Bez teritorijalnih ustupaka nema mira: Kushner u Kijevu traži "kreativno rješenje" za Ukrajinu
Specijalni izaslanik Donalda Trampa otkrio da bi mirovni sporazum već bio završen da je Kijev prihvatio ruske zahtjeve; Zelenski insistira na zaustavljanju fronta prije pregovora
U Sjedinjenim Američkim Državama pripremljen je okvir mirovnog sporazuma koji bi mogao završiti rat u Ukrajini, no pregovori između Kijeva i Moskve i dalje su zaglavljeni na pitanju teritorija. Najveća prepreka je ruski zahtjev da Ukrajina napravi ozbiljne ustupke, prvenstveno na Donjeckoj oblasti, prije nego se dođe do općeg mirovnog dogovora. ::Avaš Bash Tokom posjeta kijevskoj prijestolnici, Jared Kushner, specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trampa, potvrdio je da je Vladimir Putin iznio svoje ključne ciljeve, te da bi mirovni sporazum praktično već bio završen da je Ukrajina spremna prihvatiti ruske zahtjeve. Njegov zadatak, navodi Kushner, sada je pronalazak "kreativnog rješenja" koje ne bi bio prihvatljivo za Kijev, a istovremeno omogućilo Moskvi da se pridruži prekidu neprijateljstava i spriječi novo izbijanje sukoba. Kushnerov nastup u Kijevu izazvao je brojne reakcije. Zabrinuto se reagovalo na to da je naglasak stavljen na patnje obje strane, uz izostanak jasnijeg spomena ruskih zločina počinjenih tokom invazije na Ukrajinu. Posebno je ubjedljivo bilo što je o spremnosti Moskve za pregovore govorio u trenutku kada su se Kijevom ponovo oglašavale sirene za zračnu opasnost zbog novih ruskih napada. Ukrajina i Rusija zauzimaju dijametralno suprotne pozicije. Predsjednik Volodimir Zelenski insistira na tome da se borbe prvo moraju zaustaviti na trenutnim linijama fronta, nakon čega bi mogli krenuti ozbiljni mirovni pregovori. Kijev odbacuje mogućnost formalnog ustupanja teritorije Rusiji, kao i bilo kakvo nametanje promjena u unutrašnjem uređenju Ukrajine. Zelenski je istovremeno ponovio spremnost za direktan susret s Putinom. Kao jednu od mogućih lokacija spomenuo je samit G20 u Majamiju, ukoliko bi ruski predsjednik prisustvovao tom skupu. Ističe da Ukrajina odbacuje pregovaračke formate kojima bi Rusija dobila garanciju da se Ukrajina nikada neće pridružiti NATO-u. Moskva, međutim, ne traži samo teritorijalne ustupke na Donbasu. Među ruskim zahtjevima navode se: potpuno povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecke oblasti, izjednačavanje statusa ruskog i ukrajinskog jezika, priznavanje Ukrajinske pravoslavne crkve povezane s Moskvom, trajno odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u te ustavno definiranje trajne neutralnosti Ukrajine. Kremlj je u međuvremenu odbacio mogućnost susreta Putina i Zelenskog u Majamiju. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da bi eventualni susret dvojice predsjednika mogao biti održan jedino u Moskvi. Dodatni problem predstavlja stav ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji je poručio da Rusija neće obustaviti svoje vojne operacije samo zato što bi mirovni pregovori zvanično počeli – što praktično znači da bi pregovori mogli biti vođeni paralelno s nastavkom borbi na terenu. Ipak, diplomatski kanali između zaraćenih strana nisu zatvoreni. Šef Ureda predsjednika Ukrajine Kiril Budanov najavio je mogućnost novog kruga trilateralnih razgovora Ukrajine, SAD-a i Rusije već u oktobru, kao jednu od mogućih lokacija spomenuvši Abu Dabí. Budanov je istovremeno uputio oštro upozorenje evropskim državama koje smatraju da ima još dovoljno vremena za pripremu za posljedice rata. "Priča se da se Evropa mora probuditi i pripremiti. Jeste li pomislili da bi se moglo desiti da za to jednostavno neće biti vremena? Stvarnost vam neće pokucati na vrata, nego će ih razvaliti čizmom", poručio je Budanov. Upravo pitanje Donbasa, uz budući odnos Ukrajine prema NATO-u i zahtjeve Moskve za promjenama unutar same Ukrajine, ostaje najveća prepreka mogućem historijskom dogovoru. Amerika pokušava pronaći formulu koja bi zadovoljila obje strane, ali zasad nema naznaka da su Kijev i Moskva spremni odustati od svojih ključnih zahtjeva.