EP zatražio odlučniji stav prema Beogradu nakon Mladićeve sahre
Zastupnici Evropskog parlamenta tijekom plenarne rasprave o ispraćaju Ratka Mladića pozvali su EU da odgovori preciznije na glorifikaciju ratnih zločina u Srbiji, uključujući mogućnost prekida pristupnih pregovora i ukidanja evropskih fondova za vlade koje ne distanciraju od kultova vojnog topora.
Tokom plenarne rasprave u Evropskom parlamentu posvećene sahrani Ratka Mladića i većem pitanju glorifikacije ratnih zločina u Srbiji, zastupnici su izražavali razdvojena stajališta o tome kako odgovoriti Beogradu. Dok su pojedini parlamentarci sugerirali prekid pristupnih pregovora sa Srbijom, drugi su zagovarali ukidanje evropskih fondova i prekid političke saradnje sa vladajućom strankom predsjednika Aleksandra Vučića. Hrvatska evropska komesarka Marta Kos istaknula je da glorifikacija ratnih zločinaca, negiranje genocida i historijski revizionizam nisu u skladu sa vrijednostima EU. Upozorila je da su prisustvo srbijanskih ministarâ, državnih i vojnih zvaničnika te političara iz Republike Srpske na sahrani Mladića vrlo ponižavajuće, ali je odmah naglasila da ti ljudi ne predstavljaju sav srbijanski narod. Hrvatski zastupnik Davor Ivo Stier ocenio je da su posljedice dugogodišnjeg balansiranjapredsjednika Srbije između EU i njenih protivnika vidljive u tome što je Vučić, iako nije lično pohuđivao pogreb, poslao sopstvenog sina i svoje ministre. Po Stieru, Vučić kao vrhovni komandant snosi odgovornost za vojne počasti koji su upućivani Mladiću, a mediji pod kontrolom vlasti, kako je napomenuo, „pobrinuli su se da ga najotvorenije veličaju". Osim što je kritikovao učešće patrijarha Srpske pravoslavne crkve, Stier je istaknuo da se problem ne odnosi samo na vlast nego i na dio društva i oporbe. Prema njegovu mišljenju, dosadašnja politika EU prema Srbiji bila je previše mlaka. „Treba jasno poručiti i odlučiti da u europskoj porodici nema mjesta onima koji veličaju Ratka Mladića. Ne treba niti europskih novaka onima koji se negiraju od politike Slobodana Miloševića", naglasio je Stier. Ipak, napomenuo je da građani Srbije zaslužuju evropsku perspektivu i da se ona ne smije rušiti zajedno sa Mladićem. Talijanski zastupnik Tonino Picula podsjetio je na neke od najtežih zločina na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata — opsadu Sarajeva i genocid u Srebrenici, uz osudu Mladića za ta djela pred Međunarodnim sudom u Hagu. Po njemu, sahrana Mladića nije bila samo pitanje odnosa Srbije prema jednoj prošlosti, već i o smjeru kojim vodi zemlja danas. Picula je izravno progovarao Vučiću zbog njegovih odnosa prema Mladiću i saradnje sa liderom Srpske radikalne stranke Vojislavom Šešeljem: „Jednog ratnog zločinca ispratio s državnim počastima, a s drugim je dogovorio predizborni savez". Zatražio je od EU da se, izuzev lažnih vijesti i dezinformacija, odlučnije suprotstavi historijskom revizionizmu i relativizaciji zločina. „Ako srbijanska vlast programirano luta, Europa treba prestati lutati u odnosima prema takvoj vlasti", poručio je Picula. Isto tako je upozorio da Mladićevom smrću nisu nestale ideologije koje su motivate ratove i masovne zločine: „Ratko Mladić je pokopan, ali ne i ideje o Velikoj Srbiji i srpskom svetu. S njim moraju biti pokopane i iluzije o nekoj evropskoj Srbiji pod današnjom vlašću". Zaključio je postavljanjem pitanja treba li EU uopšte nastaviti pregovore sa Srbijom dok vladaju ovakve vlasti. Stephen Nikola Bartulica ocenio je sahrana kao „sramotu, ali i simptom stanja u srpskom društvu" koje i dalje živi u svojoj mitologiji, bez hrabrosti da se suoči sa istinom prošlosti. Po njemu, insistiranje na pravdi za zločine iz devedesetih mora ostati prioritet Hrvatske. „Srbija ne može postati članica EU bez priznavanja agresije i isplate odštete svim žrtvama Domovinskog rata. To mora biti uvjet za razgovore o budućem članstvu", zaključio Bartulica, dodajući da problem nije samo u bliskim odnosima Srbije sa Rusijom već da je mnogo dublji. Austrijski zastupnik Helmut Brandstätter poručio je da Mladić bio osuđeni ratni zločinac odgovoran za genocid i da oni koji to ne znaju posjete Srebrenicu. Ocijenio je da Vučić održava bliske veze sa Kinom i Rusijom dok od EU želi samo novac, te je pozvao članove Evropske narodne stranke da prekinu kontakt sa Vučićevom strankom, a evropske institucije da ukine finansiranje. „Srbijansko društvo je evropsko, ali autoritarni režim nije", naglasio je. Slovenski zastupnik Vladimir Prebilič opisao je prisustvo državnih aviona, vojnog osoblja u uniformama s kovčegom, državnih zvaničnika i vojnih počasâ kao „direktan pljunak u lice Evropi, porodicama žrtava i svim pristojnim ljudima". Zahvalio se Kos za „primjeren stav i odbranu sjećanja na Mladićeve žrtve", a zatražio je od EPP članice da kažu gdje je njihova crvena linija. Francuski zastupnik Thierry Mariani istaknuo je da svi ratni zločini moraju biti osuđeni bez rezervâ ili dvosmislenosti, uključujući i Mladiću, koji je doznao osudu pred MHKK. Zatim je optužio EU da taj princip primjenjuje selektivno, posebno u vezi sa Ukrajinom, navodeći slučajeve veličanja Stepana Bandere i Andrija Melnika. Nazvao je NATO-ovu intervenciju 1999. godine agresijom na Srbiju bez mandata UN. Bugarski zastupnik Petar Volgin podigao je slična pitanja, tvrdeći da evropski zvaničnici reaguju vrlo selektivno kada je u pitanju glorifikacija ratnih zločina. Navodio je da sueu institucije šutjale na veličanja ukrajinskih nacionalista koji su se optuživali za saradnju s nacističkom Njemačkom, a predsjednika Zelenskog nazvao „nacistom". Kada je Marta Kos zatražila završno obraćanje, istaknula je da se pri govoru o Srbiji u stvari istovremeno govori i o samoj Evropi. Njezin stav: Evropska komisija očekuje da budući izbori u Srbiji budu slobodni, pošteni i transparentni. Navela je da će se 28. oktobra predstaviti godišnji izvještaji o proširenju, a da će sva dešavanja relevantna za evropski put Srbije biti razmotrena u tom kontekstu. „Napredak ostaje u rukama buduće srbijanske vlade, ali poštivanje naših vrijednosti nema pregovara", zaključila je Kos.