Stručnjaci upozoravaju: Ekstremne vrućine na Balkanu sve su češća posljedica klimatskih promjena
Avgust 2026. u Srbiji bio je najtopliji od početka mjerenja, a analiza tima sa Fizičkog fakulteta u Beogradu pokazuje da su klimatske promjene znatno povećale vjerovatnoću takvih mjeseci.
Avgust 2026. godine u Srbiji ostat će zabilježen kao najtopliji i drugi najsušniji avgust od kada se vode mjerenja, prema podacima i analizi koju prenose regionalni mediji. Stručnjaci upozoravaju da takvi ekstremi više nisu rijetka anomalija, nego sve jasniji pokazatelj promjena u klimi. Visoke temperature nisu bile ograničene na nekoliko dana. Tokom većeg dijela mjeseca, na skoro svim mjernim stanicama dnevne maksimalne temperature bile su iznad prosjeka za period od 1961. do 1990. godine. Prema prognozama RHMZ-a, najtoplije je bilo u Ćupriji, gdje je prosječna maksimalna temperatura u avgustu dostigla 36,5 stepeni Celzijusa, dok je u još pet gradova, među njima u Beogradu i Novom Sadu, prosjek bio viši od 35 stepeni. Dr Vladimir Đurđević, dr Milica Tošić i Lazar Filipović naveli su da je ovako ekstreman avgust u klimatskim uslovima sredine 20. vijeka bio gotovo nezamisliv. U današnjoj klimi, međutim, takav mjesec može se očekivati približno jednom u sedam godina. Tim sa Fizičkog fakulteta uradio je studiju atribucije kako bi procijenio koliko su klimatske promjene doprinijele ovom rekordu. Takve studije porede vjerovatnoću pojave ekstremnog događaja u ranijoj klimi i u sadašnjim uslovima, uključujući događaje poput toplotnih talasa ili, kao u ovom slučaju, cijelog ekstremno toplog mjeseca. Rezultati pokazuju da bi avgust kakav je zabilježen 2026. godine u klimi iz 1950. bio događaj koji bi se u prosjeku očekivao jednom u oko 279 godina. Danas se, prema riječima dr Đurđevića, takav avgust može očekivati mnogo češće, približno jednom u sedam godina. Zaključak studije je da su klimatske promjene povećale vjerovatnoću ovako toplog avgusta oko 39 puta. Autori ističu da se ne radi samo o prirodnoj promjenjivosti klimatskog sistema, nego o dijelu šireg i prepoznatljivog uticaja zagrijavanja klime. Rekordi dodatno pokazuju razmjere promjene. Najtopliji avgust prije 2024. bio je zabilježen 1952. godine, što znači da je rekord koji je stajao 72 godine oboren dva puta u samo tri ljeta. Stručnjaci naglašavaju da klimatske promjene ne donose samo rast prosječne temperature, nego pomjeraju i raspodjelu ljetnjih temperatura prema višim vrijednostima, pa veoma topli mjeseci i toplotni talasi postaju češći. Avgust 2026. obilježili su dugotrajna suša, visoke temperature i nepovoljne hidrološke prilike. To, prema ocjenama stručnjaka, ima posljedice po zdravlje ljudi, poljoprivredu, energetiku, vodne resurse i svakodnevni život. Dr Đurđević je poručio da je prilagođavanje novim uslovima neophodno, ali da samo po sebi nije dovoljno jer se uslovi nastavljaju mijenjati. Kao ključan korak za budućnost naveo je smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, kako bi se ograničilo dalje zagrijavanje i smanjio rizik da sadašnji ekstremi postanu još češći i intenzivniji. Istraživanje je sprovedeno metodologijom koju koristi međunarodna inicijativa World Weather Attribution, a izvorni tekst prenosi Blic.