Lavrov ponudio ponovni početak dijaloga s Ukrajinom uz zadržavanje ključnih sigurnosnih zahtjeva
Šef ruske vanjske politike istakao da Moskva nikada nije odbila pregovore, ali da neće primiti kompromise koji ugrožavaju nacionalnu sigurnost i dozvoljavaju približavanje NATO saveznica
Ruski vanjskopolitički šef Sergej Lavrov izjavio je u utorak u Moskvi da je Rusija spremna obnoviti pregovore s Ukrajinom i da ima šta ponuditi na pregovaračkom stolu, uz naglasak da dijalog može nastaviti samo ako je druga strana toj inicijativi otvorena. Govoreći na okruglom stolu sa članovima diplomatskog kora u glavnom gradu, Lavrov je podsjetio da svi dosad održani pregovori prekinuli nisu po Ruskoj inicijativi, te da Moskva i dalje traži razumne kompromise, ali ne i na prilikama kojima bi nastavila da se bavi ciljevima osiguranja nacionalne sigurnosti i sprečavanjem približavanja članica NATO svojim granicama. Istaknuo je da Rusija neće obustaviti vojne operacije tokom trajanja eventualnih pregovora, te da je svjetska zajednica mogla godinama izbeći sukob u Ukrajini da nisu evropske države uvjerile Sjedinjene Američke Države da odustanu od sporazuma koji su stupili na snagu u američkoj saveznoj državi Aljasci prošlog avgusta, nakon sastanka između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsednika Donalda Trumpa. Lavrov je naveo da će se sastati sa državnim sekretarom Sjedinjenih Američkih Država Marcom Rubiom na margine Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku, pri čemu 81. redovna sesija Generalne skupštine trebala bi započeti u petak i trajati do 28. septembra. Na pitanje slobode plovidbe Lavrov je izrazio zabrinutost jer zapadne države u posljednje vrijeme češće ograničavaju plovila, navodeći da su samo od početka ove godine evropske zemlje zadržale dvanaest brodova, pozivajući se na izmišljene kategorije koje nisu prepoznato međunarodno pravo, poput tzv. flote u sjeni, te da takva plovila, prema njegovom mišljenju, plove pod lažnim zastavama bez dovoljno osnova. Ocjenio je da se Rusija reorganizuje svoju logisticu i da će, uprkos zapadnim preprekama pomorskom saobraćaju, ispuniti sve svoje obaveze prema partnerima. Lavrov je također predvidio da će vojna mobilizacija u Ukrajini uskoro možda obuhvatiti i žene, te da nije sumnja da će one postati sljedeće na spisku. Šef ruske diplomatije kritikovao je pristup Međunarodnog krivičnog suda u njegovoj istrazi o Ukrajini, izjavivši da tužilaštvo tog suda čak ni pokušava sakriti da je istraga usmjerena isključivo protiv Rusije, te da niti sud niti države članice nisu iznijele nikakva protivljenja ili rezerve. Napomenuo je da je Ukrajina prilikom ratifikacije Rimskog statuta 2024. godine iznijela rezervu, tako da su ratni zločini koje su počinili ukrajinski državljani tokom osam godina isključeni iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda. Lavrov je slučaj Ukrajine opisao kao zlatni rudnik za taj međunarodni sud, ističući da su Britanska kraljevstva, Nizozemska, Kanada i Japan premjestili milione dolara Međunarodnom krivičnom sudu, javno navodeći da su sredstva namijenjena istragama protiv Rusije, što po njegovu mišljenju znači da je postupak protiv unaprijed određenog optuženog otvoreno financiran. U svakom nacionalnom pravnom sistemu, rekao je, takav pristup bio bi shvaćen kao otvoreno podmićivanje suda i naručeni krivični postupak. Kritikovao je i angažman Međunarodnog krivičnog suda u pitanju Palestine, tvrdeći da je sud to pitanje pokrenuo prvenstveno kako bi skrenuo pažnju sa vlastitih unutrašnjih kontroverzi i stvorio privid nepristrasnosti. Lavrov je istaknuo da ruski partneri, uključujući zemlje čiji predstavnici učestvovali na okruglom stolu, i dalje nadaju da će Međunarodni krivični sud pozvati izraelske vođe na odgovornost zbog situacije u Palestini. Rusija, rekao je, je kao što je poznato solidarna s Palestincem i zalaže se za provođenje rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih nacija, uključujući odluku o uspostavljanju palestinske države. Ipak, po njegovu mišljenju, apsolutno je jasno da je ovaj pseudo-međunarodni krivični sud pokrenuo pitanje Palestine isključivo kako bi stvorio privid svoje objektivnosti i skrenuo pažnju sa vlastitih unutrašnjih skandala, te da sumnja da će slučaj Palestine ostvariti značajan napredak pred Međunarodnim krivičnim sudom ili doprinijeti težnjama palestinskog naroda.