Šemsudin Gegić predstavio roman „Hamal": Svako od nas nosi svoj teret, a Sarajevo je nosio četiri godine opsade
Pisac, dramaturg i reditelj Šemsudin Gegić u Sarajevskoj galeriji „Preporod" predstavio novu knjigu koja je dio fikcije, a dio inspirirana stvarnim iskustvima i opsadom grada
U Sarajevskoj galeriji „Preporod" održana je posebna promocija novog romana „Hamal" autora Šemsudina Gegića, pisanog podnaslovom „Nosači teških tereta". Pisac, dramaturg, pozorišni i filmski reditelj koji već desetljećima radi na raznim umjetničkim područjima, ovog puta svojim najnovijim djelom okupio je pažnju publike zanimljivom spajanjem fikcije sa stvarnim životnim i povijesnim iskustvima. Roman „Hamal" priča o ljudima koji se bave teškim fizičkim poslovmima, nosačima tereta, a podnaslov sugerira da se metafora tereta može primijeniti i na duštvene, a ne samo na fizičke terete koje ljudi nose kroz život. Prema riječima sameg autora, djelo je velikim dijelom inspirirano njegovim osobnim iskustvima, a istovremeno opsadu Sarajeva. „Ova knjiga, ova roman, kako je do sada ocijenjen i od kritike i od čitatelja, govori o tome da smo mi svi hamali i da svako od nas nosi neki svoj teret, a onaj najteži teret je teret na duši", istaknuo je Gegić tijekom promocije. Međutim, autor naglasio je da je nužno razlikovati stvarnost od fikcije, jer je iako je roman inspiriran stvarnim događajima iz života Sarajeva tijekom četiri godine opsade, konačno djelo ostaje izmišljeno, odnosno fikcija. „U ovome romanu, u ovoj knjizi, ima teret koji nosi Sarajevo četiri godine u opsadi, koji nose njegovi ljudi i mi koji smo bili tu i sve to. Ali, da ne bude zabune, on je izmišljen, odnosno fikcija je", napomenuo je Gegić. Kroz fikcionalnu naraciju, roman „Hamal" pokušava objasniti različite vrste tereta koje ljudi nose svakodnevno — od fizičkih do onih koji proizlaze iz prošlosti i domine kolektivne psihe. Djelo je otvoren za tumačenje i poziva čitatelja da razmisli o tome koje terete nosimo, pojedinačno i kolektivno, te kako se mogu transformirati ili otpustiti. Promocija romana održana je u gostinosti Sarajevske galerije „Preporod", gdje je autor raspravljao s prisutnim javnošću o processu stvaranja, inspiracijama i poruci koju želi prenijeti svom čitateljima.