Republici Srpskoj godišnje fali oko 6.000 radnika, građevina među najpogođenijim sektorima
Poslodavci upozoravaju da demografski pad i spora procedura za strane radnike sve jače pritiskaju tržište rada i javne finansije.
Republika Srpska se, prema procjenama poslodavaca, svake godine suočava s manjkom od oko 6.000 radnika. Problem je najvidljiviji u građevinarstvu, ali se nedostatak radne snage osjeti i u industriji, proizvodnji i drugim djelatnostima. Potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić kaže da uzrok nije samo odlazak stanovništva, nego i nepovoljna demografska struktura. Prema njegovim riječima, oko 15.000 ljudi godišnje ode u penziju, dok iz škola na tržište rada stigne približno 9.000 mladih. Trivić upozorava da bi, ukoliko se manjak radnika ne nadoknadi, posljedice mogle osjetiti i preduzeća i javne finansije. Kako navodi, manje zaposlenih znači i manje firmi, manji priliv poreza i manje novca za socijalna davanja. Poslodavci dio rješenja vide u zapošljavanju stranih radnika, ali ističu da su procedure spore. Trivić tvrdi da dovođenje jednog radnika iz inostranstva traje od četiri do šest mjeseci, uz administrativne troškove od oko 1.000 KM po radniku. Kao glavne prepreke navodi ograničene kapacitete ambasada i ministarstava. Iz Privredne komore Republike Srpske poručuju da nedostatak radnika pogađa gotovo sve grane privrede, a da je građevinarstvo posebno opterećeno. Najviše se traže zidari, armirači, tesari, rukovaoci građevinskim mašinama, monteri, fasaderi i zavarivači. Manjak je izražen i u metalskoj, prehrambenoj i tekstilnoj industriji. Zapošljavanje stranaca za firme donosi dodatne troškove za dozvole, put, smještaj i hranu, dok pojedini poslodavci kao izazov navode i jezičku barijeru. Iz Komore zato naglašavaju da uvoz radne snage treba posmatrati kao privremenu mjeru, a ne kao zamjenu za zadržavanje domaćih radnika. Podaci Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske pokazuju rast interesovanja za strane radnike. Tokom 2025. izdata je 1.981 radna dozvola za strane državljane, od čega 1.484 nove i 497 produženih. Za ovu godinu utvrđena je kvota od 3.000 dozvola, a kvota za nove radne dozvole, prema navodima Zavoda, već je popunjena. Najviše dozvola izdaje se radnicima iz Bangladeša, Nepala, Indije, Srbije i Kine.