Sarajevu do 2036.: Nacrt urbanističkog plana predviđa nove tramvajske linije, 65 kilometara drvoreda i 21.000 garažnih mjesta
Skupština KS treba donijeti odluku o novom dvadesetogodišnjem planu koji najavljuje zelenu longitudinalu od Sedrenika do Sastavaka te koncept grada unutar 15 minuta hoda
Predloženi nacrt Urbanističkog plana Sarajeva do 2036. godine najavio je proširenje javnog prijevoza, s posebnim osvrtom na širenje tramvajske i trolejbuske mreže prema Azićima, Doglodima i Dobrinji, uz prvo povezivanje aerodroma sa gradskom željezničkom infrastrukturom. Dokument, usvojen od strane Vlade Kantona Sarajevo 3. septembra, upućen je na daljnju obradu Skupštini KS, čija će konačna odluka odrediti kako će se razvijati glavni grad Bosne i Hercegovine tijekom sljedeće dvije decenije. Saobraćajni segment plana podržava i izgradnju 45 kilometara biciklističkih staza, uz projekciju od 21.000 novih garažnih mjesta. Cilj je da se smanje gužve u saobraćaju i da se potakne alternativan način kretanja, što je u skladu s općim težnjama prema održivijem urbanom razvoju. Izvor N1 navodi da je Vlada KS usvojila nacrt u septembru, a da je Skupština KS ključni institucionalni stup koji će donijeti konačnu odluku o usvajanju. Poseban akcenat stavlja se na očuvanje i povezivanje zelenih površina. Prema tekstu dokumenta, predviđa se koncept tzv. 15-minutnog grada, u kojem bi građani mogli da pristupe svakodnevnim potrebama u kratkom hodnom odmaku. Zelena longitudinala, koja bi povezivala prostor od Sedrenika, preko Huma i Žuča, do Sastavaka u Sarajevskom polju, predstavlja jedan od ključnih ekoloških elemenata novog plana. Premijer KS Nihad Uk ističe da bi takva povezanost olakšala pristup izletištima i istovremeno rasterela postojeću putnu mrežu. Uk je na navodima o parkovima i šumama dodao da je u novi plan preneseno sve postojeće zelene i parkovske površine iz prethodnog dokumenta, uz planiranje dodatnih. Isti podaci navode da je predviđeno linijsko zelenilo s debljinom od više od 65 kilometara drvoreda, uglavnom smještenog s obje strane saobraćajnica, u suradnji s postojećim zelene površine. Što se tiče pitanja građevinskog zemljišta, Zavod za planiranje razvoja KS poručio je da građevinske zone neće biti proširene na račun prirodnih površina. Direktor Zavoda Faruk Muharemović istaknuo je da nema povećanja građevinske površine u odnosu na postojeće regulacione planove koje su usvojili nadležni gradski organi i općinska vijeća. Ukupno planirano povećanje građevinskog zemljišta iznosi oko tri posto u odnosu na zatečeno stanje i preuzete obveze iz daha urbanskog planiranja. Klimatske promjene i rast temperatura dodatno su istaknuli potrebu za povećanjem zelenih površina u Sarajevu. Betonizacija i nedostatak slobodnog prostora već su svakodnevni problemi za stanovnike, dok brojni građani smatraju da gradu nedostaje suficijentan broj parkova i zelene površine. Savjet prihvatio je da su navodi građana da nema dovoljno zelenih površina u skladu s općim stavovima o kvaliteti okoliša u velikim gradovima regije. Konačno odlučivanje o novom Urbanističkom planu do 2036. očekuje se nakon obrade u Skupštini KS, gdje će politički subjekti razmotriti sve segmente dokumenta. Njegovo usvajanje usmjerava razvoj grada na duži vremenski period i predstavlja najvažniji strateški dokument za urbanistički i prostorni razvoj sarajevskog područja u narednom periodu.