AfD-ovo prodiranje u Njemačkoj podsjeća migrantе na napolje: "Prestali smo biti sigurni u Berlinu"
Stanovnici berlinske ulice Kottbusser Tor, među kojima su i oni s njemačkim pasošom i decenijama staža, kažu da ih rast AfD-a i cijena života navodi na razmatranje odlaska iz zemlje
U berlinskom kvartu Kreuzberg, gdje su se stoljećima miješali razni narodi, sada vladaju drugačija napetost i briga. Na ulici Kottbusser Tor, poznatoj među lokalnima kao "Kotti", prolaznici sjedjaju uz svoje torbe i razmišljaju o tome što bi bilo ako stranka Alternative za Njemačku (AfD) doista preuzme vlast u najvećem njemačkom gradu. Kroz izravan razgovor sa tvrdećima magazina Focus, u kojima je učestvovalo desetak stanovnika ovog dijelova grada, razviao se slikovit portret zajednice koja se oseća iznova pod pritiskom. "Sada kada samo pogledam oko sebe i čujem šta ljudi govore na ulici, osjećam se kao da nešto fundamentalno mijenja", rekla je Payiz, 48-godišnja žena kurdskog porijekla iz Iraka koja u Berlinu živi od 2003. godine. Posjeduje njemačko državljanstvo, vodi vlastitu agenciju za nekretnine i radi kao službena pravna starateljica u nekretninskoj transakciji. Njen troje djece trenutno studira na Univerzitetu u Beču. Payiz je naglasila da njemački pasoš ranije davao osećaj sigurnosti više nije dovoljan kao zaštita od političke volje. "Pasoš ne štiti me od samovolje bilo koje stranke koja jednog dana dođe na vlast. Ja nisam izvorna Njemica, iako sam ovdje već dvije decenije i imam svoje korijene u gradu", istaknula je ona. Iako porodično živi u Austro-Ugarskoj, ona veoma dobro poznaje ekonomski i društveni kontekst Njemačke. Sada, za razliku od prethodnih godina, čak i ona razmatra predlog da se njena obitelj može preseliti u drugu državu ako AfD dođe do većine u Bundestag. Kroz zabilježene intervjue sa svakodnevnim stankom u lokalnoj trgovini, čuvenom marketa Kotti i okolnih ulica, ali i na programa koji se emitiraju svakog jutra, slične stvari se čuju kako od poduzetnika s ugledom u zajednici tako i od mladih ljudi koji tek dolaze na zapadu. Omer, 44-godišnji trgovac voćem i povrćem koji se rodio u Berlcu od turskih doseljenika, iako sada naplaćuje cijene dnevnih rokovnica od 2,99 eura po kilogramu za breskve, priseća se kako je prije dvadeset i pet godina stvarno plaćao za sličan proizvod svega 1,50 njemačka marka. "To je teret za majku, a danas je skuplje i gorivo, struja, stanarina — sve je preskupo. Zbilja mislim da bih se mogao vratiti na staru valutu Teku, ali nemam pojma gde bih i našao posao koji me zaradi za življenje", kaže on za fokusirane intervjuere. Ipak, Omer ostaje podržnik njemačke vojne i finansijske pomoći Ukrajini, ali smatra kako bi njemački političari trebali više paziti na domaću ekonomiju i smanjenje cijena, a ne samo na strana maja. On tvrdi da ne bi nikada glasao za AfD jer "mržnja ne donosi nikakva dobra rješenja, niti za nas ni za one koji su nam u porodici". Slična mišljenja ističe i Ahmed, 22-godišnji Kurd iz Iraka koji je u Njemačkoj od sedam godina. Trenutno radi kao "mini-job" u trgovini blizu tramvajske stanice, a odlučio je da mu se radi nešto više nego da se vraća u Kurdistansku regiju. Ahmed nema pravo glasa, ali navodi da ga rasizam koji dolazi od AfD-a duboko razočarava, uz dodatak kako se slaže sa deportacijom osoba koje krše zakone. Hasan, s druge strane, 50-godišnji muškarac sa sunđerom, sijenom kosom u repu i naočalama za čitanje na glavi, sjeća se kako je Njemačku nekada doživljavao kao zemlju slobode. "Priča je bila tko je otac iz Ankare prije dvadeset godina; onda je, ali ne više. Sada vidim drugačiju atmosferu, i ako ne dođe do većinne promjene, možda se uključim u stranicu Die Linke", rekao je Hasan u razgovoru za Focus, pripremajući se za glasovanje na tri parlamentarna izbora koja će se održati 20. septembra u Berlinu i u saveznom landu Mecklenburg-Zapadna Pomeranija. U multikulturalnom Kreuzbergu, mjestu gdje je na ponovljenim lokalnim izborima 2023. godine AfD osvojio svega 3,7 posto glasova — prvenstveno zahvaljujući činjenici da svaki drugi stanovnik ima migrante u porodici — izborni plakati te stranke gotovo da nisu vidljivi. Dominiraju poruke zelenih, lijeve stranke, CDU-a i SPD-a. Paradoxalno, ankete na saveznom nivou taj istoj stranci daju otprilike 30 posto potpora, što je više nego ikad ranije u poslijeratnoj Historiji. Zabrinutost među strancima u Berlinu i u mnogim drugim dijelovima Njemačke raste uoči ovih izbora, koji će se održati nakon izbora u Saskoj-Anhaltu. I za one koji žive u Njemačkoj decenijama, rade i imaju njemačku državljanstvo, pitanje "gde ako dodje do promjene i AfD preuzme kontrolu?" više nije hipotetsko, već mjeri u svakodnevnom životu. Njemački izbori 2024. godine pokazali su da rast stranke desnice nije samo statistika u tablicama već i nešto što u nekim kvartovima nalikuje buđici na vrtovima.