Pokazatelji demokratije u SAD-u na najnižem nivou u posljednjih 50 godina
Ključni pokazatelji demokratije u Sjedinjenim Američkim Državama pali su na najniži nivo u posljednjih 50 godina, dok su „prijetnje i potezi“ administracije Donalda Trumpa značajno oslabili vladavinu prava na globalnom nivou, pokazuju podaci uglednog think tanka.
Ključni pokazatelji demokratije u Sjedinjenim Američkim Državama pali su na najniži nivo u posljednjih 50 godina, dok su „prijetnje i potezi“ administracije Donalda Trumpa značajno oslabili vladavinu prava na globalnom nivou, pokazuju podaci uglednog think tanka. Širom svijeta, nezavisnost pravosuđa, kredibilitet izbora, sloboda izražavanja, sloboda medija i pristup pravdi nalaze se na najnižem nivou u najmanje posljednjih 30 godina, navodi Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć (International IDEA), sa sjedištem u Stockholmu. Najduži period demokratskog nazadovanja Godišnji izvještaj ove međuvladine organizacije, „Globalno stanje demokratije“, smatra se najobuhvatnijim izvještajem te vrste. Obuhvata 174 zemlje i prati demokratske rezultate od 1975. godine. International IDEA navodi da je pad demokratskih standarda u SAD-u posebno izražen, ali da je on dio šireg globalnog trenda. Godina 2025. bila je 11. uzastopna godina u kojoj je više zemalja zabilježilo demokratsko nazadovanje nego napredak, što predstavlja najduži kontinuirani period pada otkako institut vodi evidenciju. „Globalni izazovi demokratiji u 2025. godini, kao i teškoće u zaustavljanju njenog urušavanja, bili su istovremeno pokazani i dodatno produbljeni političkim razvojem u Sjedinjenim Američkim Državama“, naveli su autori izvještaja. Trumpova administracija i slabljenje vladavine prava „Predsjednik Donald Trump brzo je akumulirao moć u izvršnoj vlasti i iskoristio je za ostvarivanje uskog skupa ličnih ciljeva i provođenje odmazde prema onima koje je smatrao neprijateljima“, navodi se u izvještaju. Dodaje se da su posljedice bile dalekosežne, uključujući podrivanje vladavine prava unutar SAD-a i na međunarodnom nivou, kao i testiranje dugogodišnjih savezništava i multilateralne saradnje. Kevin Casas-Zamora, generalni sekretar International IDEA-e, upozorio je da se rizik od sukoba povećava kako demokratski sistemi slabe. „Ključna poruka našeg istraživanja jeste da ulaganje u demokratiju treba biti u središtu sigurnosne strategije svake zemlje“, rekao je. „Veza između urušavanja kvaliteta demokratije i povećanja broja sukoba ne prepoznaje se ni u kreiranju politika ni u javnoj raspravi.“ Najviše nasilnih sukoba od 1946. godine Odvojeni Program podataka o sukobima iz Uppsale, koji djeluje pri Univerzitetu u Uppsali u Švedskoj, pokazuje da je 2025. godina donijela najveći broj nasilnih sukoba, uključujući i najveći broj međudržavnih sukoba, od svih godina obuhvaćenih njihovom bazom podataka koja seže do 1946. godine. Izvještaj International IDEA-e ipak ističe i nekoliko pozitivnih pomaka. Među njima je Australija, gdje su organizacije civilnog društva konsultovane o strategiji protiv rasizma i pitanjima zaštite privatnosti djece na internetu, između ostalog. Pozitivan primjer predstavlja i Sirija, gdje je svrgnuta represivna diktatura Bashara al-Assada. Protesti mladih doveli do promjena vlasti U Bangladešu, Nepalu i Šri Lanki masovni protesti predvođeni mladima doveli su do smjene dugogodišnjih lidera. Međutim, u izvještaju se upozorava da se „pokazalo teškim provesti dalekosežne i suštinske reforme u kratkom vremenskom periodu“. Casas-Zamora rekao je da je jasno kako događaji u SAD-u utiču i na druge zemlje. International IDEA je 2021. godine prvi put uvrstila SAD na listu demokratija koje doživljavaju „nazadovanje“, ukazujući na „vidljivo pogoršanje“ za koje je navela da je počelo 2019. godine. Vladavina prava najslabija karika demokratije Think tank svoje procjene zasniva na 50 godina demokratskih pokazatelja, a zemlje svrstava u jednu od tri kategorije: demokratije, „hibridne“ vlade i autoritarne režime. Na globalnom nivou, vladavina prava bila je najslabija oblast demokratije u 2025. godini. Čak 71 zemlja, odnosno 41 posto analiziranih država, svrstana je među zemlje sa slabim rezultatima. Istovremeno, stanje vladavine prava brzo se pogoršavalo, pri čemu je 29 zemalja zabilježilo pad. „Šta god da se dogodi u SAD-u, to postaje globalno. Sada imamo epidemiju negiranja izbornih rezultata, čiji je nulti pacijent trenutni stanar Bijele kuće“, rekao je Casas-Zamora. Ipak, dodao je da nije spreman tvrditi da je pogoršanje kvaliteta demokratije neizbježno ili trajno. „Može se preokrenuti. Živimo u nestabilnom svijetu, a to znači da se mogu dogoditi stvari koje će otvoriti veoma pozitivne političke mogućnosti“, rekao je. Sužavanje prostora za djelovanje civilnog društva Uprkos pozitivnim signalima iz Nepala, Bangladeša i drugih zemalja, izvještaj u cjelini donosi sumornu sliku. „Dok se ljudi i dalje suprotstavljaju demokratskom nazadovanju, prostor za građansko djelovanje se sužava“, navode autori. Civilno društvo i građanski angažman pretrpjeli su posljedice, između ostalog zbog široke upotrebe strateških tužbi protiv javnog djelovanja, zakona o „stranim agentima“ i kriminalizacije mirnih protesta. Izvještaj upozorava da se demokratsko nazadovanje nastavlja širiti, dok slabljenje institucija, ograničavanje građanskog prostora i rast političke nestabilnosti predstavljaju sve veći izazov za demokratiju širom svijeta, prenosi The Guardian.
IZVOR: federalna.ba