Objavljen izvještaj o politici Trumpove administracije prema BiH: "Obogaćuje prijatelje i ugrožava Dayton"
Demokratski kongresmen Bill Keating, najviši demokratski član Pododbora za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa, objavio je izvještaj u kojem iznosi niz ozbiljnih optužbi na račun politike administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa prema Bosni i Hercegovini.
Demokratski kongresmen Bill Keating, najviši demokratski član Pododbora za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa, objavio je izvještaj u kojem iznosi niz ozbiljnih optužbi na račun politike administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa prema Bosni i Hercegovini. Izvještaj je objavljen uoči saslušanja zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu i Evroaziju Daniela Lawtona, koje je posvećeno situaciji na Zapadnom Balkanu. Dokument nosi naziv „Pay for Play in the Balkans“, a Keating u njemu posebno problematizira dvije odluke Trumpove administracije – ukidanje američkih sankcija lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice i saradnicima, te diplomatsku podršku američkoj kompaniji AAFS Infrastructure and Energy LLC u vezi s projektom Južne interkonekcije. Prema Keatingovoj procjeni, ove odluke nisu samo promijenile američku politiku prema BiH već su otvorile prostor za potencijalnu zaradu Trumpovih političkih saveznika koja bi mogla premašiti milijardu dolara. Istovremeno, tvrdi Keating, takva politika slabi državne institucije Bosne i Hercegovine, ugrožava temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, jača poziciju Rusije u regiji i dodatno komplikuje evropski put BiH. „Politika Trumpove administracije prema Bosni i Hercegovini potkopava 30 godina dvostranačke američke strategije, ugrožava regionalnu stabilnost, obogaćuje predsjednikove prijatelje i saveznike, osnažuje Rusiju i dovodi u rizik Dejtonski mirovni sporazum“, navodi Keating. Ukidanje sankcija Dodiku Jedna od ključnih tema izvještaja jeste odluka američkog Ministarstva finansija iz oktobra 2025. godine da sa liste sankcionisanih osoba i subjekata ukloni Milorada Dodika, njegovu djecu, kao i niz osoba i kompanija povezanih s njim. Sjedinjene Američke Države Dodika su prvi put sankcionisale 2017. godine, dok je administracija Joea Bidena u periodu od 2022. do 2025. godine dodatno proširila sankcije, obrazlažući ih destabilizirajućim i koruptivnim aktivnostima. Trumpova administracija je odluku o ukidanju sankcija branila diplomatskim razlozima. State Department je u odgovoru na ranije Keatingovo pismo naveo da je Washington provodio „odlučnu, diskretnu diplomatiju“ kako bi pomogao u smirivanju političke i ustavne krize u BiH. Kao jedan od rezultata takvog pristupa američka administracija izdvojila je odluku Narodne skupštine RS-a da 18. oktobra povuče većinu zakona koje je prethodno usvojila, a koje su američki zvaničnici ocjenjivali kao antiustavne i antidejtonske. „Vlada SAD-a otvorila je put liderima BiH da konstruktivno djeluju kako bi ostvarili stabilniju budućnost svoje zemlje, u kojoj domaći akteri pronalaze domaća rješenja“, navedeno je u odgovoru State Departmenta. Keating, međutim, odbacuje ocjenu da su potezi vlasti RS-a opravdali potpuno ukidanje sankcija Dodiku i njegovom krugu. U svom izvještaju podsjeća na Dodikove istupe nakon što je ponovo dobio slobodniji pristup međunarodnoj političkoj sceni. Prema Keatingovim navodima, Dodik je tokom posjete Washingtonu u februaru 2026. godine ponovo govorio o mogućnosti nezavisnosti Republike Srpske, dok je Dejtonski sporazum opisivao kao „nespasiv“. Istovremeno je napadao tadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta, osporavajući njegov legitimitet u Bosni i Hercegovini. Keating posebnu pažnju posvećuje i Dodikovim odnosima s Moskvom i njegovim javnim porukama podrške ruskoj politici. Tokom jednog obraćanja u Moskvi Dodik je, kako se navodi u izvještaju, poručio da srpski narod zna da će dobro pobijediti zlo uz rusku moć i odlučnost. Za Keatinga je to dokaz da ukidanje sankcija nije dovelo do očekivanog političkog zaokreta. Naprotiv, on smatra da je Trumpova administracija time izgubila jednu od najvažnijih poluga pritiska prema Dodiku. „Uklanjanje svih sankcija Dodiku i njegovim saradnicima eliminiralo je ukupnu polugu koju je Trumpova administracija imala nad njim, dok je istovremeno nagradila predsjednikove prijatelje“, navodi se u izvještaju. Južna interkonekcija u centru pažnje Drugi veliki dio Keatingovog izvještaja odnosi se na projekat Južne interkonekcije, odnosno planirani plinovod koji bi trebao povezati Bosnu i Hercegovinu s regionalnom i evropskom plinskom infrastrukturom. U fokusu su odnosi između američke administracije i kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC. Prema Keatingovim navodima, AAFS su osnovali Joseph Flynn, brat bivšeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna, i Jesse Binnall, Trumpov saveznik i advokat. Posebno je problematizirana hronologija osnivanja kompanije. Prema izvještaju, AAFS je osnovan 24. novembra 2025. godine, svega četiri dana nakon što su predstavnici Ambasade SAD-a u Sarajevu razgovarali s čelnicima Federacije BiH o mogućnosti da američka kompanija razvija, izgradi i upravlja Južnom interkonekcijom. Keating navodi da je AAFS već do aprila 2026. godine direktno uveden u zakonodavni okvir Federacije BiH kao investitor projekta. U njegovoj interpretaciji, time je kompanija dobila praktično ekskluzivnu poziciju za realizaciju projekta čija se vrijednost procjenjuje na više od milijardu dolara. Posebnu sumnju Keating izražava zbog činjenice da AAFS, prema informacijama kojima raspolaže, nije imao prethodno iskustvo u energetskom sektoru niti iskustvo u Bosni i Hercegovini i široj regiji. „AAFS nema nikakvo regionalno iskustvo niti iskustvo u energetskom sektoru koje bi mu pomoglo da upravlja koncesijom za Južnu interkonekciju“, tvrdi Keating. „Američki zvaničnici lobirali za AAFS“ Demokratski kongresmen također tvrdi da podrška AAFS-u nije bila ograničena na privatne kontakte, već da su u korist kompanije djelovali i američki diplomatski predstavnici. Prema izvještaju, Ambasada SAD-a u Sarajevu učestvovala je tokom januara i februara 2026. godine u tehničkim radnim grupama i razgovorima koji su se odnosili na izmjene zakona o Južnoj interkonekciji. Keating navodi i da su američki zvaničnici u Hrvatskoj lobirali u korist AAFS-a. Upravo kombinaciju političkih veza kompanije, nedostatka prethodnog iskustva i diplomatske podrške američkih zvaničnika Keating smatra potencijalnim sukobom interesa. On je zbog toga još u aprilu uputio pismo državnom sekretaru SAD-a Marcu Rubiju, u kojem je izrazio zabrinutost zbog načina na koji se razvija cijeli proces. „Zabrinut sam što bi potencijalna dodjela ovog ugovora neiskusnoj kompaniji smanjila vjerovatnoću da će plinovod biti pušten u rad. Osim toga, lične i političke veze između AAFS-a i Trumpove administracije predstavljaju nepravedan sukob interesa“, naveo je Keating. State Department: Odluka je bila na Federaciji BiH State Department je u odgovoru na Keatingove kritike odbacio ključni dio njegove interpretacije. Američka administracija podsjetila je da Washington gotovo deset godina podržava Južnu interkonekciju te da je Vladi Federacije BiH pružao tehničku pomoć i savjete u vezi s projektom. Istovremeno, State Department insistira na tome da je konačna odluka o izboru investitora bila na institucijama Federacije BiH. „Administracija će uvijek energično zagovarati američke komercijalne interese, ali odluke o davanju koncesije za Južnu interkonekciju i izboru američke kompanije za glavnog investitora bile su suverene odluke zvaničnika Federacije BiH“, navedeno je u odgovoru. Američka administracija ukazala je i na činjenicu da je Parlament FBiH izmjene zakona o Južnoj interkonekciji usvojio velikom većinom. U Predstavničkom domu glasanje je završeno rezultatom 79 za, dva protiv i jedan suzdržan, dok je u Domu naroda izmjene podržalo 61 delegat, uz tri glasa protiv i jedan suzdržan. Keating, međutim, smatra da takvo objašnjenje ne odgovara svim činjenicama koje je iznio u izvještaju. Posebno zamjera State Departmentu što u svom odgovoru, kako navodi, nije adresirao bliske veze Josepha Flynna i Jesseja Binnalla s Trumpovom administracijom. Milioni dolara za lobiranje u Washingtonu Keatingov izvještaj donosi i pregled finansijskih odnosa između vlasti Republike Srpske i lobističkih kompanija u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema podacima navedenim u dokumentu, Republika Srpska je od januara 2025. godine na lobiranje u Washingtonu potrošila oko 8,9 miliona dolara. Među kompanijama koje su dobijale novac nalazi se i RRB Strategies, povezana s bivšim guvernerom Illinoisa Rodom Blagojevichem. Prema Keatingovim podacima, ta kompanija je dobila više od 700.000 dolara. U izvještaju se također navodi da je Michael Flynn od Vlade Republike Srpske primao 100.000 dolara mjesečno za lobiranje. Dodatno, Keating ističe da je Flynn u martu 2026. godine od američke vlade dobio 1,25 miliona dolara u okviru nagodbe u građanskom sporu. Kada je riječ o Jesseju Binnallu, izvještaj navodi da je od Trumpovog Save America PAC-a 2023. godine dobio 191.075,24 dolara za „pravne konsultacije“. Istovremeno, potencijalna vrijednost koncesije koju bi mogao dobiti AAFS, prema Keatingovoj procjeni, iznosi oko 1,3 milijarde dolara. Državna imovina kao nova tačka pritiska Posebno važan segment izvještaja odnosi se na jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini – državnu imovinu. Keating upozorava da bi se, prema njegovoj procjeni, kombinacija nekoliko poteza Trumpove administracije mogla iskoristiti za pritisak na institucije BiH. Tu prije svega ubraja ukidanje sankcija Dodiku, slabljenje uloge Ureda visokog predstavnika i američku podršku projektu Južne interkonekcije. Njegova je bojazan da bi se na taj način moglo pokušati nametnuti rješenje pitanja državne imovine koje bi više odgovaralo vlastima Republike Srpske nego institucijama države Bosne i Hercegovine. „Trumpova administracija bi mogla koristiti Južnu interkonekciju, osnaženog Dodika, oslabljeni OHR i lične veze s braćom Flynn kako bi izvršila pritisak na donosioce odluka na državnom nivou u BiH da pitanje državne imovine riješe na način koji favorizira vlast RS-a“, upozorava Keating. Prema njegovoj ocjeni, takav razvoj događaja dodatno bi oslabio državne institucije i otvorio prostor za dugoročne promjene odnosa između države i entiteta. Keating traži istragu i vraćanje sankcija Na kraju izvještaja demokratski kongresmen iznosi niz konkretnih preporuka. Od Trumpove administracije traži da ponovo uvede sankcije Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice i saradnicima, tvrdeći da je Washington ukidanjem sankcija prerano izgubio važan instrument pritiska. Od Kongresa traži korištenje njegovih istražnih ovlasti, uključujući izdavanje subpoena, kako bi se pribavila sva komunikacija zvaničnika Trumpove administracije koja se odnosi na ukidanje sankcija Dodiku i postupanje u vezi s Južnom interkonekcijom. Keating također poziva State Department da razmotri obustavu diplomatskog zagovaranja kompanije AAFS. Umjesto toga, smatra, SAD bi trebale zajedno s institucijama BiH pronaći američku kompaniju koja ima stvarno iskustvo u izgradnji, upravljanju i održavanju plinovoda. Kongresmena posebno zanima i sama kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC. Zbog toga traži istragu njenog poslovanja, izvora finansiranja i veza s Trumpovom administracijom. Keating također poziva na saslušanje Michaela Flynna, Roda Blagojevicha i drugih lobista koji su radili za Milorada Dodika i vlasti Republike Srpske. Upozorenje o zaokretu američke politike Cijeli izvještaj predstavlja jednu od najoštrijih kritika politike Trumpove administracije prema Bosni i Hercegovini iz redova američkog Kongresa. Keating smatra da potezi Washingtona predstavljaju značajan odmak od višedecenijske, kako je opisuje, dvostranačke američke politike prema BiH. U njegovoj interpretaciji, ukidanje sankcija Dodiku, podrška AAFS-u i odnos prema OHR-u nisu izolovane odluke, već dio šireg političkog zaokreta koji bi mogao imati posljedice po ustavni poredak BiH, regionalnu stabilnost i evropske integracije zemlje. Keating zaključuje da je Trumpova administracija, prema njegovom mišljenju, izabrala politiku koja ide u korist separatističkih snaga u BiH, dok istovremeno stvara prostor za finansijsku korist politički povezanim pojedincima. „Trumpova administracija je izabrala predaju separatistima u Bosni i Hercegovini koji odbacuju Dejtonski sporazum i pritom obogatila svoje prijatelje“, zaključuje Keating.
IZVOR: federalna.ba