Saslušanje u američkom Kongresu: Lawton raspravlja o Zapadnom Balkanu, dok Dodik nastavlja s secesionističkim stavovima
Pododbor za Evropu Odbora za vanjske poslove SAD održao je sjednicu o sigurnosnim izazovima na Zapadnom Balkanu; OHR, OSCE i EU reagovali na najave o ukidanju sankcija, a kongresmen Keating izneo brojne navode o uticaju odluka američke administracije na stabilnost BiH
Washingtone je u tijeku saslušanje na temu američke politike prema Zapadnom Balkanu, na kojem svjedoci i stručnjaci raspravljaju o najavljenim promjenama u stavovima Sjedinjenih Država, uključujući pitanje sankcija koje su primijenjene na zvaničnike u Republici Srpskoj. Na raspravi, koju je okupio Pododbor za Evropu Odbora za vanjske poslove američkog Kongresa, učestvovalo je više kongresmena i predstavnika administrativnih institucija, a centar pažnje bio je fokusiran na bezbjednosne implikacije težnji prema promjeni ustavnog poredka u BiH. Među govornicima bio je i Danijel Džej Louton, zamjenik pomoćnika državnog sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja Spoljnonarodnog ministerstva Sjedinjenih Država, koji je prenio službene informacije o stajalištima Washingtona. Pod predsjedom republikanskog kongresmena Kita Selfa iz Teksasa, akcenat je bio na pitanjima teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, načina na koji sankcije utiču na entitetske strukture i širi kontekst odnosa između SAD-a i regije, pri čemu je naglašena podrška Dejtonskom mirovnom sporazumu kao okviru koji čini temelj ustavnog poredka u zemlji. Istovremeno su se javile ozbiljne reakcije međunarodnih organizacija prisutnih u Bosni i Hercegovini na pojavu sve prisutnije retorike koja, prema njihovim procjenama, može biti štetna za očuvanje stabilnosti. Visoki predstavnik OHR-a izneo je poruku da jednostrani pozivi na ukidanje entiteta ili promjenu definiranih granica u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom, koji i dalje predstavlja temeljni dokument regulisanja ustavnog odnosa u zemlji. Sličan stav usvojila je i Misija OSCE-a, koja je u službenom saopćenju istaknula da retorika o prekidu postojanja države ili njenih entiteta nosi rizik od destabilizacije i da može narušiti dosadašnji napredak u očuvanju mira. Posebno aktivan u raspravi bio je kongresmen Vilijam Kiting, koji je ranije sklopio pismo adresirano Spoljnonarodnom ministerstvu i Bijeloj kući u kojem se traži revizija odlaska od sankcija. Kiting je na saslušanju izneo podatke koji ukazuju na moguće posljedice tih odluka, uključujući navod da je podrška američkoj kompaniji u infrastrukturnom projektu otvorila prostor za značajne finansijske tokove koji mogu biti povezani sa političkim krugovima u Republici Srpskoj, uz uočavanje slabjenja institucija i otežavanja evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Politička analitičarka Tanja Topić za Federalni radio podsjetio je na izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji je opisao situaciju u krugu odnosa između vodećih političkih figura, uključujući Putin, Orbana, a sada i Trumpa, te njihov uticaj na odnose s Dodikom. Prema njenim riječima, trenutno nije jasnoća da li će se sankcije poništavati, ali se naglašava da je rehabilitacija u međunarodnim odnosima već u određenoj mjeri zabilježena, što je otežalo dosljedno održavanje pritisaka na određene entitetske lidera. Delegacija Evropske unije u BiH također je izdala saopćenje u kojem se ističe da sve jednostrane inicijative usmjerene ka izmjeni ustavnog okvira, uključujući otcjepljenje, prekrajanje granica ili integracije s drugim državama, nisu usklađene sa Dejtonskim sporazumom niti sa evropskim kriterijumima. Topić je istaknula da se reakcije EU često svode na formalna upozorenja, što po njenom mišljenju može doprinijeti percipiranju da međunarodni glasovi u Republici Srpskoj gube na težini i ozbiljnosti u očima dijelova političkog vođstva. Rasprava u Kongresu završava u kontekstu sve većeg političkog pokreta u regionu. Dok američke institucije i dalje žele da razjasne svoje smjernice, međunarodne organizacije u BiH insistiraju na zaštiti ustavnog tijela države, dok se u Republici Srpskoj nastavlja sa izjavama koje su opisane kao najavljivanje promjena koje bi mogle dovesti do dubljeg raskola u entitetima i dodatnog pritiska na ujedinjenje regije u novim političkim strukturama.
IZVOR: news.zimb.online