
Umjesto deportacije dobili ostanak, ko je štitio ljude sa Balkana?
Riječ je o osobama koje imaju obavezu napuštanja Njemačke, a većina ih, prema dostupnim podacima, porijeklom je sa Zapadnog Balkana
U Njemačkoj se otvorilo novo pitanje o načinu na koji se odlučuje o ostanku migranata kojima je ranije izrečena obaveza napuštanja zemlje. Posebnu pažnju izazvali su podaci iz Kelna, gdje se protiv više desetina osoba uključenih u program za sticanje prava na ostanak vode krivične istrage. Prema podacima koje je gradska uprava Kelna potvrdila za Focus online, od ukupno 153 migranta koji se trenutno nalaze u gradskom programu za sticanje prava na ostanak, protiv njih 76 vode se krivične istrage u gotovo 100 zasebnih postupaka. Riječ je o osobama koje imaju obavezu napuštanja Njemačke, a većina ih, prema dostupnim podacima, porijeklom je sa Zapadnog Balkana. Među djelima zbog kojih se vode istrage navode se sumnje na silovanje, seksualno zlostavljanje djece, distribuciju dječije pornografije, oružane pljačke, nanošenje teških tjelesnih povreda, trgovinu kokainom i pranje novca. Važno je, međutim, naglasiti da pokretanje krivične istrage samo po sebi ne znači da je osumnjičena osoba kriva. O krivici odlučuju nadležni sudovi. U pozadini slučaja nalazi se takozvana „Kesfeldska lista“ iz jeseni 2024. godine. Centralna kancelarija za strance u Coesfeldu tada je ponudila Kelnu pomoć u hitnom pribavljanju zamjenskih putnih isprava kako bi se omogućila deportacija 471 odbijenog tražioca azila sa Zapadnog Balkana. Međutim, nadležni gradski odjel za pravo na ostanak odbio je tu ponudu. Kao razlog je navedeno da osobe s dugotrajnim statusom tolerisanog boravka, odnosno statusom Duldung, treba pokušati integrisati u društvo uz pomoć socijalnih pedagoga. Od 218 osoba s tog spiska koje su tada uključene u projekat, za njih 119 naknadno je utvrđeno da su već imale policijski dosije. Kao posebno ozbiljan primjer navodi se slučaj 16-godišnjaka koji je u vrijeme dok se nalazio u gradskom programu zaštite od izgona bio predmet više istraga. Protiv njega su se, prema navodima koji se prenose, vodile istrage zbog sumnje na teško silovanje, nanošenje teških povreda i vožnju bez vozačke dozvole. Također je bio osumnjičen za učešće u oružanom sukobu između klanova, tokom kojeg su četiri osobe ranjene vatrenim oružjem i noževima. Iz gradske uprave Kelna poručuju da sama policijska istraga ne predstavlja dokaz krivice. Prema pravilniku iz 2021. godine, prepreka za ulazak u program bila je pravosnažna zatvorska kazna u trajanju od šest mjeseci ili duže. Ipak, slučaj je otvorio pitanje načina na koji su provjeravani podaci o osobama prije njihovog uključivanja u program za sticanje prava na ostanak. Slični problemi zabilježeni su i u Ahenu. Prema podacima regionalnih kancelarija iz Coesfelda i Une, oko 2.100 osoba koje su imale zakonsku obavezu napustiti Njemačku povezuje se s ukupno oko 12.000 krivičnih istraga. Ovi podaci izazvali su reakcije i zahtjeve za detaljnim preispitivanjem načina na koji se u pojedinim slučajevima primjenjuju programi integracije i prava na ostanak za osobe koje su prethodno imale obavezu napuštanja Njemačke.
IZVOR: oslobodjenje.ba
