Panel 'Promjene koje život znače' - Škole trebaju biti mjesta sigurnosti, podrške i pripadnosti
Odgoj i obrazovanje danas su potrebniji nego ikada i nijedna digitalna tehnologija ne može zamijeniti ljudski kontakt i odgojnu relaciju između nastavnika i učenika, rečeno je danas u Sarajevu na Panel diskusiji “Promjene koje život znače”, koju su organizirali Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS i Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja KS.
Odgoj i obrazovanje danas su potrebniji nego ikada i nijedna digitalna tehnologija ne može zamijeniti ljudski kontakt i odgojnu relaciju između nastavnika i učenika, rečeno je danas u Sarajevu na Panel diskusiji “Promjene koje život znače”, koju su organizirali Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS i Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja KS. Panelisti, predstavnici obrazovne zajednice, Ministarstva i Instituta, razmijenili su iskustva o ključnim reformskim procesima, kao i o održivosti postignutih rezultata u odgoju i obrazovanju. Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović istakla je da je u proteklom periodu intenzivno rađeno na modernizaciji obrazovnog sistema, kako kroz unapređenje školskog ambijenta, opreme i prostora u kojima učenici odrastaju, a nastavnici izvode nastavu, tako i kroz razvoj nastavnih planova i programa te savremenih metoda podučavanja. - Predano i posvećeno radili smo na unapređenju nastavnih planova i programa, mijenjajući praksu podučavanja kako bismo odgovorili na potrebe današnjih generacija učenika, zadržali njihovu pažnju i razvijali kulturu saradnje i aktivnog učenja - kazala je Hota-Muminović. Naglasila je da treći, jednako važan stub obrazovne reforme, predstavlja razvoj kulture brige i podrške svakom djetetu i mladom čovjeku. - Zapitati se kako se dijete osjeća, da li mu je lijepo u školi i hoće li se sutra s radošću vratiti među svoje nastavnike i vršnjake jedno je od temeljnih pitanja svakog obrazovnog sistema. Naš cilj je da škole budu mjesta u kojima se djeca osjećaju sigurno, prihvaćeno i podržano u svom odrastanju i razvoju - poručila je ministrica Hota-Muminović. Profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Amina Isanović Hadžiomerović je naglasila da se odgoj prije svega ostvaruje kroz međuljudske odnose te da djeca, uprkos sve većoj prisutnosti digitalnih sadržaja u svakodnevnom životu, imaju potrebu za neposrednom komunikacijom, pripadanjem vršnjačkoj zajednici i podrškom koju pruža školsko okruženje. - Odgoj i obrazovanje su danas potrebniji više nego ikad ranije u ljudskoj historiji. Djeca danas traže upravo taj ljudski kontakt. Možda nama djeluje da su oni u nekom svom digitalnom svijetu, ali ljudski kontakt, dolazak među vršnjake i boravak u školi koja im pruža afirmaciju i socijalnu pripadnost nešto su nezamjenjivo - kazala je. Dodala je da brojna istraživanja, ali i iskustva iz obrazovne prakse, potvrđuju kako učenici vole školu i žele dolaziti na nastavu kada se osjećaju prihvaćeno, poštovano i podržano u svom razvoju. Prema njenim riječima, digitalizacija je sastavni dio savremenog društva i obrazovni sistem treba pratiti tehnološke promjene, ali je neophodno pronalaziti ravnotežu između korištenja digitalnih alata i očuvanja kvalitetnih međuljudskih odnosa. - Digitalizacija je dio našeg vremena i treba ići ukorak s njom, pronalaziti načine kako da je koristimo za našu dobrobit. Međutim, ništa ne može zamijeniti ljudski kontakt i odgojnu relaciju. To treba biti imperativ svima nama koji radimo u odgojno-obrazovnom procesu - istaknula je. Naglasila je da je jedan od ključnih zadataka obrazovnih radnika stvaranje poticajnog i sigurnog okruženja u kojem će učenici imati podršku tokom odrastanja i razvoja. Iako su izazovi s kojima se obrazovni sistem suočava veliki, Isanović Hadžiomerović smatra da od ulaganja u odgoj i obrazovanje ne smije biti odustajanja. - Izazovi su ogromni, ali nikada ne smijemo odustajati jer su djeca i mladi naša budućnost, prije svega - poručila je. Tokom panela predstavljena je i publikacija „Odgoj i obrazovanje za društvo vrijednosti“, čija je autorica Nermina Usejnovski iz Instituta za preduniverzitetsko obrazovanje Kantona Sarajevo. Govoreći o publikaciji, Usejnovski je istakla da je sadržaj strukturiran kroz devet poglavlja, ali da namjera uredničkog tima nije bila da predstavi isključivo statističke pokazatelje i ostvarene rezultate. - Nismo željeli govoriti samo o brojkama. Publikacija sadrži brojne lične priče naših nastavnika, asistenata, članova mobilnih timova i roditelja. Nastojali smo iz gotovo svih perspektiva prikazati kako se obrazovanje u Kantonu Sarajevo razvijalo i doživljavalo u prethodnom periodu - kazala je Usejnovski. Naglasila je da cilj publikacije nije samo dokumentovati ono što je urađeno, već otvoriti prostor za daljnje unapređenje obrazovnog sistema. - Želimo da ova publikacija bude tek jedan korak ka onome što će tek biti zapisano. Važno je sagledati kako možemo očuvati postignute rezultate i na njima graditi dalje, osluškujući potrebe djece i kontinuirano unapređujući odgojno-obrazovni proces u budućnosti - istaknula je Usejnovski. Fena/federalna.ba
IZVOR: federalna.ba