BiH je na dnu Evrope, tek 82 električna automobila u sedam mjeseci
U prvih sedam mjeseci 2026. godine u BiH je kroz mrežu ovlaštenih uvoznika isporučeno nešto manje od 7.000 novih putničkih automobila
Mapa elektrifikacije Evrope koja ovih dana kruži društvenim mrežama Bosnu i Hercegovinu boji najtamnijom nijansom crvene. Uz nju stoji brojka: jedan posto. Isto koliko i Rusija, i manje od bilo koje druge zemlje na kontinentu. Za razliku od većine viralnih grafika, ova se može provjeriti — i podatak stoji. U prvih sedam mjeseci 2026. godine u BiH je kroz mrežu ovlaštenih uvoznika isporučeno nešto manje od 7.000 novih putničkih automobila. Od toga su 82 bila potpuno električna, odnosno 1,18 posto. Prevedeno u nešto opipljivije: od svakih 1.000 novih automobila koji su ove godine izašli iz bh. salona, dvanaest je bilo na struju. Na drugom kraju iste mape je Norveška, gdje je udio potpuno električnih vozila dosegao 97,8 posto. Slijede Danska s oko 80 i Finska s oko 49 posto. U Evropskoj uniji je elektrifikacija u međuvremenu prestala biti niša: u prvoj polovini 2026. registrovano je 1,6 miliona novih potpuno električnih vozila, 35 posto više nego godinu ranije, a njihov udio od 22,2 posto prvi put je prestigao i benzince i dizelaše. Najzanimljiviji podatak na mapi, međutim, nije skandinavski. To je Albanija — obojena zeleno, s udjelom od pola tržišta. Albanija nema ni norveški naftni fond ni danske poreske olakšice. Ima nešto drugo: jeftin kineski uvoz. Tokom 2026. albansko tržište novih automobila utrostručilo se u odnosu na prethodnu godinu, a jedan jedini proizvođač — BYD — drži više od polovine ukupne prodaje, ne samo električne. U pojedinim mjesecima osam od deset najprodavanijih modela u Albaniji bili su električni. To ruši uobičajeno objašnjenje koje se u BiH čuje kad god se povede ova tema — da je elektrifikacija luksuz bogatih zemalja. Albanija po kupovnoj moći nije ispred Bosne i Hercegovine. Razlika je u cijeni ulaznog modela i u tome ko je na tržištu prisutan. Prvi razlog je veličina uzorka. Tržište novih automobila u BiH je izuzetno malo — u januaru ove godine registrovano je manje od 600 novih putničkih vozila — i dugo je u sjeni uvoza polovnjaka. Svaka nova tehnologija na takvom tržištu probija se sporije, jer se najveći dio voznog parka obnavlja preko granice, a ne preko salona. Drugi je cijena. Najpristupačniji električni modeli u ponudi kod domaćih uvoznika i dalje su u rangu u kojem kupac u BiH bira između novog električnog i dva do tri godine starog uvoznog dizelaša. Treći je infrastruktura. Mreža punionica koncentrisana je u većim gradovima i uz glavne koridore, dok su dijelovi zemlje i dalje praktično nepokriveni. Četvrti, i najvažniji, jeste izostanak sistemske politike. Za razliku od susjeda koji su uveli subvencije, poreske olakšice ili oslobađanje od carine, BiH nema ujednačen okvir na nivou države — pa se rijetki poticaji svode na lokalne ili entitetske inicijative. Grafiku treba uzeti kao ilustraciju trenda, a ne kao statistički izvor. Na njoj je, primjera radi, ostao neuklonjen placeholder tekst "lorem ipsum", a legenda zemlje s jednim postotkom opisuje kao da električnih automobila uopšte nemaju. Nije navedeno ni da li su u obračun ušli samo potpuno električni ili i plug-in hibridi, što kod većine zemalja mijenja sliku za nekoliko procentnih poena. Ali smjer koji pokazuje nije sporan. Evropa se elektrificira brže nego što se očekivalo, a Bosna i Hercegovina u tom procesu nije spora — nego ga, zasad, praktično nije ni započela.
IZVOR: oslobodjenje.ba