Kružni tok nije trg: Koliko veliki spomenici i mobilijar odvlače pažnju vozača u Banjoj Luci?
Od instalacija i mobilijara do spomenika visokog 15 metara - gdje je granica između uređenja kružnog toka i potencijalnog rizika za vozače?
Postavljanje monumentalnog spomenika knezu Lazaru na kružnom toku kod "Lesnine" ponovo je otvorilo pitanje koje se u Banjoj Luci do sada uglavnom posmatralo kao stvar estetike – šta zapravo smije da se nalazi u centralnom ostrvu kružnog toka i koliko takvi objekti mogu uticati na bezbjednost saobraćaja? Odgovor Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske pokazuje da stvar nije tako jednostavna. Naime, sama činjenica da se spomenik, skulptura ili drugi objekat nalazi u centralnom ostrvu ne znači automatski da je zabranjen. U stručnoj praksi moguće je postavljanje takvih objekata, ali pod uslovom da ne ugrožavaju preglednost i vidljivost saobraćajne signalizacije. Problem nastaje kada objekat postane velik, masivan, krut, blizu putanje vozila, zaklanja preglednost ili privlači preveliku pažnju vozača. Upravo ove elemente Agencija navodi kao okolnosti koje treba posebno posmatrati kroz aktivnu i pasivnu bezbjednost saobraćaja. A Banja Luka već ima iskustvo sa različitim vrstama mobilijara i instalacija u centralnim ostrvima svojih kružnih tokova. Na pojedinim lokacijama nalaze se različiti ukrasni elementi, instalacije, zelenilo i drugi objekti koji su dio urbanog uređenja grada. Javnost je, između ostalog, već mogla vidjeti instalacije poput one na kružnom toku kod Merkatora. Sada se, međutim, ide korak dalje. Na kružnom toku kod "Lesnine" predviđen je monumentalni spomenik knezu Lazaru. Sama figura, prema tenderskoj dokumentaciji, trebalo bi da bude visoka najmanje osam metara, dok je ranije najavljeno da će sa postamentom cijela kompozicija biti visoka oko 15 metara. Za spomenik i uređenje prostora predviđeno je oko 1,7 miliona KM. To više nije samo ukrasni element na kružnom toku. Riječ je o objektu koji će zbog svojih dimenzija biti dominantan u prostoru. Vozač ne smije da bira između spomenika i saobraćaja Jedan od najvažnijih dijelova odgovora Agencije odnosi se upravo na pažnju vozača: - Vozač pri prilasku kružnom toku mora istovremeno pratiti signalizaciju, vozila u kružnom toku, pješake i bicikliste, procijeniti brzinu i pronaći odgovarajući trenutak za uključivanje. - Veliki objekat može biti vizuelni marker i pomoći vozaču da prepozna raskrsnicu. Ali, ako je previše dominantan, može privući pogled, povećati vrijeme tokom kojeg vozač ne prati konfliktni prostor, zakloniti drugo vozilo, pješaka ili saobraćajni znak i stvoriti dodatni vizuelni "šum". Drugim riječima, nije potrebno da vozač svjesno gleda u spomenik da bi postojala mogućnost uticaja na njegovu pažnju. Dovoljno je da veliki i vizuelno dominantan objekat promijeni način na koji vozač raspoređuje pažnju dok istovremeno pokušava da prati saobraćaj. To pitanje postaje posebno važno u gradu u kojem su kružne raskrsnice postale jedan od ključnih načina regulisanja saobraćaja. Još ozbiljniji aspekt je pasivna bezbjednost Kružni tok nije prostor u kojem se podrazumijeva da će svako vozilo uvijek ostati na idealnoj putanji. Vozilo može zbog brzine, proklizavanja, pogrešnog upravljanja, izbjegavanja drugog vozila ili saobraćajne nezgode preći preko ivičnjaka i završiti u centralnom ostrvu. A posljedice nisu iste ako vozilo završi na travi ili ako udari u masivnu, nepomičnu i krutu konstrukciju. Agencija upravo zato pravi razliku između zelenila i objekata poput stubova, betonskih elemenata, metalnih skulptura ili masivnih spomenika. To otvara vrlo konkretno pitanje za svaki kružni tok u Banjoj Luci: Šta se dešava ako vozač izgubi kontrolu i vozilo napusti kolovoz? Posebno zanimljiv dio odgovora Agencije odnosi se na mogućnost da građani požele prići spomeniku. Ako građanin želi da položi cvijeće, zapali svijeću ili se fotografiše, postavlja se pitanje kako će do njega doći. Agencija jasno navodi da centralno ostrvo treba posmatrati kao saobraćajno ostrvo, a ne kao javni trg. Ukoliko postoji potreba za pristupom građana, trebalo bi posebno projektovati bezbjedan pješački pristup, zaštitu pješaka i prostor za zaustavljanje. To je detalj koji se često izgubi kada se o kružnim tokovima govori samo kroz estetiku. Jer nije dovoljno pitati kako će nešto izgledati iz automobila. Treba pitati i kako će čovjek bezbjedno doći do tog objekta. Agencija je u odgovoru za Klix.ba posebno izdvojila četiri pitanja koja bi u slučaju spomenika kod "Lesnine" trebalo dokumentovano riješiti: preglednost, odvraćanje pažnje, pasivnu bezbjednost i bezbjedan pristup građana. I možda je upravo to suština cijele priče. Kružni tok prvenstveno služi da vozila bezbjedno prođu kroz raskrsnicu. Sve što se u njega postavlja može biti lijepo ili simbolično, ali ne bi smjelo potisnuti njegovu osnovnu funkciju. Jer vozač koji prilazi kružnom toku nema zadatak da razgleda gradsku scenografiju. Njegov zadatak je da vidi vozilo ispred sebe, vozilo koje mu dolazi s lijeve strane, pješaka na prelazu i saobraćajni znak – na vrijeme.
IZVOR: klix.ba