Od građanske inicijative do realizacije: Kako "Kultivator" mijenja lice Bihaća
Kultivator je postao svojevrsni stručni generator besplatnih ideja, od aleja, biciklističkih ruta i uređenja obala Une do gradskih otoka, trgova i drugih prostora u centru grada
Gradska otoka, Plandište, Amerikančevi otoci, Bastion, a uskoro i novi zahvati u samom centru Bihaća – iza niza projekata koji posljednjih godina mijenjaju javni prostor grada nalazi se zanimljiv model saradnje Grada Bihaća i grupe bihaćkih stručnjaka okupljenih oko Udruženja „Kultivator – Prostorne inicijative“. Kada su arhitekti Ahmed i Miron Ibrahimpašić zajedno s drugim arhitektima saradnicima pokrenuli "Kultivator", osnovna ideja nije bila isključivo crtati nove objekte, nego drugačije promišljati postojeći prostor Bihaća, sačuvati ono po čemu je grad prepoznatljiv, približiti ga Uni i nedovoljno iskorištenim i zapuštenim prostorima dati novu vrijednost. O toj ideji razgovarali smo s Ahmedom Ibrahimpašićem, bihaćkim arhitektom i začetnikom ove ideje. Od ideje do partnerstva Grad Bihać i Kultivator još su 2021. godine formalizirali saradnju sporazumom usmjerenim na održivi prostorni razvoj i unapređenje javnog prostora. Kultivator je postao svojevrsni stručni generator besplatnih ideja, od aleja, biciklističkih ruta i uređenja obala Une do gradskih otoka, trgova i drugih prostora u centru grada. - Grad je dio tih ideja prepoznao i kroz svoje službe i ustanove krenuo u realizaciju. Tako je nastao model u kojem struka i građanska inicijativa nude ideje i rješenja, dok ih javni sektor kroz projektnu dokumentaciju i procedure pretvara u konkretne zahvate - objašnjava Ibrahimpašić. Gradska otoka kao prvi rezultat Dodaje i da je jedan od prvih velikih rezultata saradnje bila Gradska otoka. Nekada nedovoljno iskorišten prostor u samom srcu grada dobio je novu funkciju, prostor za šetnju, odmor, igru, okupljanje i različite gradske sadržaje. "Smaragdni put" - grad koji se okreće Uni Iz iste filozofije proizašla je ideja „Smaragdnog puta“, povezivanja Plandišta, Gradske otoke, Amerikančevih otoka, šetnica, mostova i drugih javnih prostora uz Unu u jednu urbanu cjelinu. - Značajan dio te ideje u međuvremenu je postao stvarnost. Uređeno je Plandište, Gradska otoka dobila je novu funkciju, a Amerikančevi otoci povezani su drvenim mostovima i šetnicama. Posljednji mali most na toj trasi trebao bi uskoro biti završen - kaže Ahmed. Tokom 2026. uređen je i Bastion, još jedan ranije zapostavljen prostor u užem gradskom jezgru pretvoren u malu parkovsku cjelinu. Sljedeći korak - samo srce Bihaća Nakon prostora uz Unu, pažnja se usmjerava prema samom centru grada. Kultivator je predstavio koncept revitalizacije centralne gradske jezgre koji obuhvata Bosansku ulicu, gradske trgove, Bedem, Ulicu HVO-a, Gazi Husrev-begovu i druge povezane javne prostore. Predloženi su novo popločavanje, više zelenila i drveća, uklanjanje prostornih barijera, umjetničke intervencije te snažnije povezivanje trgova i pješačkih zona. Prema njegovim riječima, ideja je da se umjesto niza odvojenih lokacija stvori povezana gradska cjelina u kojoj će pješaci imati više prostora, a trgovi ponovo snažnije postati mjesta susreta i svakodnevnog života. Vrijednost Kultivatora nije samo u projektima Vrijednost ove priče nije samo u pojedinačnim projektima, nego i u modelu saradnje. Kultivator nema institucionalne mehanizme za uređenje grada, ali ima stručnost i ideje stavlja na raspolaganje potpuno besplatno. Grad, s druge strane, ima mogućnost da kvalitetne prijedloge kroz svoje institucije pretvori u stvarne projekte. Poenta je, kaže Ibrahimpašić, da na takav način građanska inicijativa prestaje biti kritičar postojećeg stanja i postaje aktivan partner u mijenjanju grada. Umjesto pitanja „zašto neko ovo ne uradi?“, grupa stručnjaka ponudila je odgovor na pitanje „kako bi to moglo izgledati?“ - Važno nam je da je Grad Bihać odlučio dio tih odgovora pretvoriti u stvarne projekte - govori objašnjavajući način saradnje. Minimalni zahvati za uređeniji i funkcionalniji javni prostor Kako je kazao, filozofija Kultivatora ne počiva na velikim i skupim zahvatima koji bi mijenjali identitet grada, nego na pažljivo osmišljenim intervencijama kojima postojeći prostor postaje uređeniji i funkcionalniji. Suština je jednostavna: ne izmišljati novi Bihać, nego bolje iskoristiti ono što grad već ima, Unu, zelenilo, historijsku jezgru, trgove i javne prostore. - I možda je upravo to najvažnija poruka cijele priče, dobre promjene ponekad počinju od ljudi koji mogu zamisliti svoj grad boljim i institucija koje su spremne njihove ideje pretvoriti u stvarnost - zaključuje Ibrahimpašić.
IZVOR: avaz.ba