Ekonomski analitičar za "Avaz": "Cijena goriva u BiH mogla bi dostići četiri marke ako vlasti ostanu pasivne"
Ovo nije nikakva prirodna ni sistemska kriza, nego rezultat ničim izazvane američke agresije na Iran, poručuje Gavran
Cijena barela nafte Brent popela se na više od 106 dolara nakon što je zatvoren saudijski naftovod Istok–Zapad, a svijet sa zebnjom prati hoće li kriza dodatno eskalirati. Dok se na berzama priča o cijeni od čak 120 dolara po barelu, mnogi se pitaju da li nas čeka novi val poskupljenja goriva, hrane i osnovnih životnih namirnica? O tome za portal „Avaza“ govori ekonomski analitičar Igor Gavran. Psihološka promjena Prema njegovim riječima, zatvaranje saudijskog naftovoda samo je "kap u moru" u odnosu na ono što svakodnevno prolazi kroz Hormuški moreuz. - Ovo je više psihološka nego drastična promjena u odnosu na ukupnu svjetsku ponudu nafte - kaže Gavran i dodaje da je cijena nafte i dalje niža nego na samom početku američke agresije na Iran. Ali, upozorava, to neće spriječiti pumpe u BiH da poskupe gorivo. - Svakako da će se ovo iskoristiti kao izgovor za dalja poskupljenja goriva u BiH, iako situacija realno nije ništa gora nego prije nekoliko mjeseci - tvrdi naš sagovornik. Kroz Hormuški moreuz prije krize je prolazila čak četvrtina svjetske pomorske trgovine naftom, pa je logično pitanje, prijeti li Evropi, a samim tim i Bosni i Hercegovini, nestašica goriva? Gavran kaže da tome doprinosi i drugi, paralelni problem. Ukrajinski napadi na ruske proizvodne kapacitete, koji dodatno remete svjetske količine i cijene dizela. Ipak, naglašava, najveći udar na globalno snabdijevanje naftom i dalje dolazi od američke agresije na Iran, koja je pokrenula rat i blokadu Hormuza. - Ne očekujem nestašice u kratkom roku, jer ozbiljne zemlje imaju alternativne izvore snabdijevanja i zalihe - kaže Gavran. Ali dodaje upozorenje koje se direktno tiče građana BiH. - Bosna i Hercegovina, bez vlastitih zaliha i sa zaustavljenom domaćom rafinerijom, osjetljivija je na sve poremećaje od drugih zemalja. Najmanje što možemo očekivati jeste nestabilnije kretanje cijena – tvrdi on. Scenario od 120 dolara Analitičari Goldman Sachsa najavljuju da bi cijena nafte do kraja godine mogla dostići i 120 dolara po barelu. Gavran kaže da će sve zavisiti isključivo od jednog aktera. Sjedinjenih Američkih Država. - Ovo nije nikakva prirodna ni sistemska kriza, nego rezultat ničim izazvane američke agresije na Iran. Onog momenta kada ta agresija prestane, može prestati i blokada Hormuza, a cijena nafte će drastično pasti - ističe naš sagovornik. Kao alternativni put ka stabilizaciji navodi ukidanje sankcija Iranu i Rusiji, što bi, kaže, moglo dodatno stabilizovati i snabdijevanje i cijene u svijetu. - I tu je opet sve najviše do SAD-a, a dijelom i EU – pojašnjava Gavran. A šta bi to konkretno značilo za domaće džepove? Gavran za „Avaz“ otkriva mračan, ali ne i neizbježan scenario. - Cijena goriva u BiH u slučaju takve cijene nafte mogla bi se kretati oko 4 KM po litri, možda i više, ali samo ako se sve prepusti stihiji, a vlasti pasivno posmatraju stanje – naglašava analitičar. Ipak, dodaje, katastrofa nije zapisana u kamenu. Prema njegovim riječima, uvijek je moguća intervencija vlasti smanjenjem akciza. - Uvijek je moguća intervencija vlasti smanjenjem akciza, umanjenjem PDV-a, nabavkom i upotrebom rezervi goriva, te pokretanjem rafinerije nafte u Bosanskom Brodu. Puno toga se i u BiH može učiniti, ako se hoće - poručuje Gavran. Svjetski analitičari već govore o takozvanom "inflatornom udaru" na globalnu privredu. Ali dok neki proizvodi zaista poskupljuju zbog objektivnih razloga, Gavran otkriva i drugu, manje poznatu stranu priče koja se odvija u samoj BiH. - Kod nas ovo najviše utiče kao izgovor za zloupotrebe i neopravdan rast cijena - upozorava oštro naš sagovornik. Priznaje da su pojedine svjetske cijene zaista objektivno povećane, pa je tako uvozno gorivo ili mineralno gnojivo realno skuplje. Ali dodaje alarmantnu opasku. - U većini slučajeva ovaj rast cijena se odražava tako da oni koji nemaju nikakav značajniji rast troškova svejedno povećavaju svoje cijene u BiH, jer imaju dobar izgovor u vidu rasta svjetskih cijena, iako ih on stvarno ne pogađa – kaže Gavran. Od goriva do nestašica Tradicionalno, rast cijena nafte jača američki dolar. Ali Gavran kaže da ta stara ekonomska veza danas više ne vrijedi kao nekad. - Jačanje dolara nije više toliko značajno usljed porasta cijena nafte, jer se sve više nafte danas prodaje i za druge valute, a povjerenje u dolar je generalno sve slabije - objašnjava. Čak i kada bi dolar ojačao u odnosu na euro, kaže Gavran, građani BiH ne bi trebalo previše da brinu, budući da se vrlo malo uvozi iz dolarskog područja. - Može imati pozitivne efekte na naš izvoz u SAD, ali ni njega nema mnogo - zaključuje. Šta nas zapravo čeka do kraja godine? Gavran iznosi tri moguća scenarija. Deeskalacija. Cijene nafte i drugih proizvoda u svijetu bi pale. Ali pažnja, u BiH bi se, prema Gavranovom upozorenju, vjerovatno smanjila samo cijena goriva. - Oni koji su više ili manje neopravdano povećali svoje cijene neće ih smanjiti kada se cijena goriva smanji. Njih jedino nadležne vlasti mogu natjerati na smanjenje cijena i svođenje na realan nivo - upozorava. Zamrznut sukob. Ovo je, kaže Gavran, otprilike stanje u kojem se već nalazimo, više cijene i povremena nestabilnost, ali bez novih dramatičnih skokova. Dalja eskalacija. Najcrnji scenario. Prema Gavranovim riječima, moglo bi doći do težeg oštećenja, pa i uništenja pojedinih proizvodnih kapaciteta, što bi odgodilo oporavak ponude i cijena čak i nakon eventualne deeskalacije. - To bi značilo dalji rast cijena i dalju nestabilnost, pa možda čak i nestašice nakon određenog vremena - upozorava naš sagovornik. Zaštita građana Na kraju, pitali smo Gavrana i za praktičan savjet, šta bi bilo najracionalnije da domaćinstva i mala preduzeća urade već sada, kako bi se zaštitili od mogućeg daljeg rasta troškova energije. - Oni koji sebi mogu priuštiti takva ulaganja trebalo bi da barem dijelom počnu sami proizvoditi vlastitu energiju, naprimjer putem solarnih panela ili drugih alternativnih izvora - savjetuje Gavran. Dodaje i da je pametno prelaziti na sigurnije i povoljnije izvore energije, poput zamjene vozila na benzinski pogon električnim automobilima, te skladištiti energente na koje je to moguće primijeniti. - Ali sve su to tek mogućnosti ublažavanja negativnih efekata, a ne njihovog potpunog izbjegavanja - zaključuje za kraj analitičar Igor Gavran.
IZVOR: avaz.ba