Cijena dizela na BiH pumama porasla na 3,60 KM: Razlozi rasta i hoće li gorivo postati još skuplje
Nafte je na berzi 104 USD, a prema ocjenama biće još poskupljenja; zalihe u BiH su minimalne, pregovori o smanjenju akciza blokirani
Nafte je na svjetskim berzama dostigla 104 američki dolara po barelu, a s tom je cjenom u BiH, počevši od jučer, odmah reagovali i dijelovi benzinskih pumati. Cijena dizela po litru u prosjeku je porasla za deset feninga i sada iznosi 3,60 km. Da li je taj rast opravdan i koliko dalje može trajati kriza koja je već godinama prisutna u energetskom sektoru i u cijenama na svakodnevnom nivou? Svjetska kriza i lokalni odjek Zalihe nafte širom svijeta su u opadanju, pa su cjenike goriva direktno pogođene geopolitičke tenzije na Bliskom istoku, disruptions u lanac snabdevanja i opća nesigurnost na tržištu sirovina. Kao posljedica toga, više ne samo da gorivo postaje skuplje, već se pojavljuje i zabrinutost za buduće cijene s obzirom na to da su zalihe u BiH sitne. Prema podacima Udruženja prometnika naftnih derivata pri Privrednoj komori Federacije BiH, ovdje je situacija takva da su, zbog kukotine u zaliham, veleprodajne cijene već stigle do maloprodajnih nivoa, što znači da će se poskupljenja, nažalost, vjerojatno nastaviti. Jedino što bi moglo ublažiti taj rast je intervencija u poreskoj strukturi, no u trenutnim uslovima to nije lako očekivati. Održavanje cijena bez političkog dogovora Ekonomski stručnjak Igor Gavran napominje da automatski porast cijena nema opravdanje, jer je dugoročno nemoguće da su sve niže cjenovne zalihe potrošene i da je svaki rast bez pregovora o ograničavanju akciza i marži na naftne derivate, uz činjenicu da autoriteti ne reaguju na načine na koje bi bili korisni za građane, već da se kasa Uprave za indirektno oporezivanje BiH ispunjava dok se građani bore sa gubitcima. Međutim, ističe, inspekcijski nadzor bi mogao spriječiti zloupotrebe, ali su i inspekcijske kazne manje od zarade koju draža postigne na ovaj način. Znatan broj stručnjaka za energetiku Amer Jerlagić ističe da je ključni problem u BiH još uvijek nemam jasnu strategiju i da zalihe nisu adekvatne: praktično, one se svode na to što imamo u cisternama kamiona koji nose gorivo do pumati, odnosno na vagonima koji putuju željeznicom iz luke Ploče prema BiH. Bez sigurnosne rezerve, svaki dodatni udarac na tržištu može dovesti do trenutnog i dugotrajnog problema. Krizni kontekst i politička blokada Državna tijela i općine u BiH još uvijek nemaju jasne odgovore na pitanja vezana za dostupnost goriva i energetske rezerve. Sigurnosna kriza stvara i ekonomsku krizu i obrnuto. Ako se kriza na Bliskom istoku nastavi, inflacija će biti veća, a nezadovoljstvo građana suočenih sa svakodnevnim poteškoćama i manjim socijalnim džavanjima sigurno će uzrokovati teške periode za sve u BiH. U međuvremenu, vršeća moć ne donosi odluke koje bi građanima pomogla kroz smanjenje akciza i kamate na naftne derivate, jer SNSD već mjesecima ometa zakon i odbija usvajanje Zakona o akcizama, što onemogućava svaku svršetku. U tom kontekstu, da li će se cijena dizela i goriva smanjiti i zašto su rezerve i dalje kritično malo čekajući odgovor u parlamentima, ali i u domaćem i svjetskom medijima.
IZVOR: news.zimb.online