Poskupljenje goriva ponovno otvara pitanje cijena života u BiH: Kako građani preživljavaju s novim troškovima
Cijene goriva na pumpama ponovo rastu, a ekonomisti upozoravaju da će rast energije vjerojatno proliti i na druge svakodnevne troškove. Dok vlasti najavljuju produženje mjera za ograničavanje cijena, građani se bore da prežive sa prosječnim primanjima.
Poskupljenje goriva ponovo je otvorilo pitanje rasta troškova života u Bosni i Hercegovini, a građani se brinu da će skuplje gorivo značiti i skuplju hranu i druge osnovne proizvode. Cijene na benzinskim pumpama rastu iz dana u dan, a građani se boje lančanih poskupljenja. Prethodna iskustva pokazuju da rast cijena goriva utiče i na cijene drugih proizvoda i usluga. Svako poskupljenje energije preliva se u svakodnevni život građana cijelog svijeta, pa time zahvaćeno i Bosna i Hercegovina. Rafinerije prodaju gorivo po cijenama koje se definišu na berzi, pa svaki kamion koji stigne može nositi novu cijenu, što posljedicno utiče na cijene na benzinskim pumpama, naveo je ekonomista Zoran Pavlović. Podaci pokazuju da su cijene od početka do sredine mjeseca kontinuirano rasle. Dizel je skuplji za 15, a benzin za 17 feninga po litri. Budući da na cijenu goriva utiču brojni faktori, iz Ministarstva trgovine Federacije BiH navode da mogu uticati samo na dio koji nastaje kroz trgovačke marže. Zato predlažu produženje postojećeg ograničenja marži na naftne derivate još 90 dana. Na cijene goriva utiču brojni faktori na koje Federacija BiH ne može direktno uticati, prvenstveno kretanje nabavnih cijena na međunarodnom tržištu. Ono na šta možemo uticati je dio cijene koji se formira kroz trgovačke marže, zbog čega zaključno ograničenje produžujemo još 90 dana, istaknuo je Amir Hasić, ministar trgovine FBiH. Građani se bez novih poskupljenja takođe teško bore sa osnovnim životnim troškovima. Sindikalna potrošačka korpa za august iznosila je 3.810 maraka, gotovo 300 maraka više nego godinu ranije. Prosječna plata pokriva tek oko 45 posto te korpe, što znači da ni dvije prosječneplate nisu dovoljne za troškove četveročlane porodice. Minimalna primanja pokrivaju tek oko 27 posto potrošačke korpe. Svako novo poskupljenje dodatno opterećuje kućne budžete. Nas živi četvero i svi četvero doprinosimo, tako da imamo fino primanja. Ne volim ovo poskupljenje, naravno, jer na sve ostalo i na sve druge to utiče. Kao i na naš budžet, odmah se smanjilo sve ostalo, kaže jedna od anketiranih građanki. Pa mora se. Šta da kažem? Sve je to manje-više nesposobnost političara da to regulišu. Imaju svoje interese, svoje talove, a mi obični tu ne možemo ništa. U stvari, mogli bismo kad bismo se organizovali, ali nema pokretačke snage ni među penzionerima ni među ostalim građanima, smatra građanin Sarajeva. Sedamsto maraka penzije rasporedim. Danas dvije marke, sutra tri, kako šta imam. I dobro je. Nisam zadovoljan, zadovoljan bih bio kad bih imao lijepih para, ali evo, ima koliko ima i ne sekiram se. Djeca finansiraju, iskren je penzioner. Najavljuje se produženje mjere zaključanih cijena za 100 proizvoda do kraja godine. Ipak, u predizbornom periodu ekonomske teme i konkretna rješenja za rast troškova života nisu u prvom planu. Pavlović smatra da bi ekonomija morala imati mnogo značajnije mjesto u kampanji. Żivot u Bosni i Hercegovini postaje sve skuplji. Inflacija je evidentirana na nivou od šest posto, ali ja očekujem da će do kraja godine zbog svega doći i do deset posto. Ekonomija zahtijeva apsolutni prioritet, jer u ovoj situaciji moramo razumjeti da domaća proizvodnja, ulaganja u domaće sirovine i domaće snabdijevanje, da ne zavise od drugih, jesu prioritet, kaže Zoran Pavlović. Dok se mjere najavljuju, donose i produžavaju, građani konstantno osjećaju posljedice povećanja troškova života, koja nisu praćena povećanjem primanja. Dodatno ih sada brije i novo poskupljenje goriva, koje se kroz cijene transporta može preliti i na osnovne životne namirnice.
IZVOR: news.zimb.online