Šta se dešava, Kina potvrdila masovnu izgradnju silosa za nuklearne projektile

Šta se dešava, Kina potvrdila masovnu izgradnju silosa za nuklearne projektile

Identificirana su tri glavna polja s ukupno oko 320 silosa: kod Yumena u pokrajini Gansu (oko 120 silosa), Hamija u Xinjiangu (približno 110) i Yulina, u blizini Ordosa u Unutrašnjoj Mongoliji (oko 90)

Kina je prvi put potvrdila masovnu izgradnju silosa za svoj arsenal interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM). Radovi na tim postrojenjima, prvi put uočeni na komercijalnim satelitskim snimcima 2021. godine, predstavljaju značajno proširenje kineskih nuklearnih kapaciteta, piše Military Watch Magazine, a prenose brojne svjetske novinske agencije, poput Reutersa. U novom dokumentarnom filmu kineske državne televizije CCTV, objavljenom povodom 99. godišnjice Narodnooslobodilačke vojske (PLA), jedan inženjer opisuje svoj rad na izgradnji „kuća za projektile“ u udaljenim planinskim i pustinjskim područjima. Dokumentarac direktno povezuje glavnog narednika i inženjera Cuija Daohuu s programom izgradnje te ističe veliki pritisak vojnog vrha da se projekt završi u predviđenom roku. Identificirana su tri glavna polja s ukupno oko 320 silosa: kod Yumena u pokrajini Gansu (oko 120 silosa), Hamija u Xinjiangu (približno 110) i Yulina, u blizini Ordosa u Unutrašnjoj Mongoliji (oko 90). Prije ovog otkrića Kina je imala relativno mali broj projektila smještenih u silosima i uglavnom se oslanjala na mobilne lansere. Zbog toga se ovaj program smatra dosad najvećim proširenjem kineskog nuklearnog arsenala. Silosi su raspoređeni na ogromnim područjima u unutrašnjosti Kine. Polje Yumen prostire se na oko 1.110 kvadratnih kilometara, Hami na 1.030, a Yulin na 830 kvadratnih kilometara. Pojedinačni silosi međusobno su udaljeni nekoliko kilometara, što otežava eventualne napade kojima bi se ograničenim brojem projektila pokušalo uništiti više ciljeva. Ove lokacije također su smještene znatno dublje u unutrašnjosti zemlje u odnosu na starije kineske baze za ICBM. Dokumentarac posebno naglašava hitnost radova. Inženjer Cui rekao je da ga nadređeni neprestano pitaju hoće li projekt biti završen na vrijeme. Opisao je i kako su, kako bi ispoštovali rokove, razvili brže metode izgradnje. Cui je projekt direktno povezao s potrebom da Kina osigura i održi sposobnost strateškog odvraćanja. Sposobnost neutralizacije kineskih kopnenih nuklearnih snaga jedan je od glavnih ciljeva američkog programa strateškog bombardera B-21, dizajniranog za prodor u dobro branjeni zračni prostor. Istovremeno s brzim širenjem nuklearnog arsenala, Kina ulaže velika sredstva u jačanje svoje protuzračne odbrane, čime bi uništavanje nuklearnih postrojenja na kopnu postalo znatno teže. Kina također jača pomorsku i zračnu komponentu svoje nuklearne trijade, prije svega kroz razvoj podmornica i najmanje jednog programa za razvoj strateškog bombardera smanjene uočljivosti.