
Alergija na ambroziju u septembru: kako prepoznati simptome i zaštititi se od peluda
U septembru je najveća koncentracije peluda ambrozije. Ljekari objašnjavaju simptome, sate kada je izlaganje najopasnije i kako se zaštititi.
Dok se ljeto polako gasi, mnogi građani Republike Srpske i cijele Bosne i Hercegovine suočavaju se sa neprijatnim simptomima koji nemaju veze sa prehladom – kijanjem, curenjem nosa i svrabom u očima. Krivac je najčešće ambrozija (lat. Ambrosia artemisiifolia), korovska biljka čiji polen važi za jedan od najagresivnijih alergena u ovom dijelu Evrope. Sezona cvjetanja ambrozije traje od kraja jula pa sve do prvih jesenjih mrazeva, a vrhunac koncentracije peluda u vazduhu obično pada upravo u septembru. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i kantonalni zavodi javnog zdravstva redovno upozoravaju građane na povećanu koncentraciju polena ambrozije u ovom periodu, a slična upozorenja svake godine objavljuje i Institut za javno zdravstvo Republike Srpske. Jedna biljka ambrozije može tokom sezone proizvesti i po nekoliko milijardi zrnaca peluda, koja vjetar nosi na kilometre daleko, pa se alergija javlja i kod ljudi koji nikada nisu ni vidjeli ovu biljku u svojoj blizini. Ambrozija je izuzetno otporna i prilagodljiva biljka koja najbolje uspijeva na zapuštenim parcelama, pored puteva, pruga i na neobrađenom zemljištu. Njen polen je sitan, lagan i lako se prenosi vazduhom na velike udaljenosti, a za izazivanje alergijske reakcije dovoljna je vrlo mala koncentracija u vazduhu. Osobe koje već imaju polensku kijavicu na druge biljke (trave, korov, pojedino drveće) često razvijaju preosjetljivost i na ambroziju, a nerijetko se javlja i takozvana unakrsna alergijska reakcija. Simptomi se najčešće pojačavaju ujutro i u vjetrovitim danima, kada je koncentracija peluda u vazduhu najveća. Najčešći znaci alergijske reakcije na ambroziju su: Kod osoba koje boluju od astme, izloženost polenu ambrozije može izazvati pogoršanje bolesti, otežano disanje i takozvani polenski (sezonski) napad astme, zbog čega je ova grupa pacijenata posebno ugrožena i treba redovno da nosi propisanu terapiju sa sobom. Najizraženije tegobe imaju osobe koje već boluju od alergijskog rinitisa ili astme, kao i djeca i stariji sa oslabljenim imunim sistemom. Zanimljivo je da se kod dijela alergičnih osoba javlja i takozvani sindrom oralne alergije – svrab i peckanje u ustima nakon konzumiranja pojedinog voća i sjemenki (banane, dinje, suncokretovog sjemena) zbog sličnosti proteina u polenu ambrozije i tim namirnicama. Potpuno izbjegavanje kontakta sa polenom u ovom periodu godine gotovo je nemoguće, ali nekoliko jednostavnih navika može znatno ublažiti simptome: Iako ishrana ne može zamijeniti terapiju, uravnotežen jelovnik može pomoći organizmu da lakše podnese sezonu alergija. Preporučuje se unos namirnica bogatih vitaminom C (paprika, kupus, citrusi), kao i namirnica sa omega-3 masnim kiselinama (riba, orasi, laneno sjeme), koje djeluju protivupalno. Osobe sklone unakrsnim reakcijama treba da obrate pažnju na to kako organizam reaguje na banane, dinje, lubenice i suncokretovo sjeme tokom sezone ambrozije, te da po potrebi privremeno smanje njihov unos. Ako simptomi traju duže vrijeme, ometaju svakodnevne aktivnosti ili se javlja otežano disanje, zviždanje u grudima ili pogoršanje postojeće astme, neophodno je obratiti se ljekaru porodične medicine ili alergologu. Terapija najčešće podrazumijeva antihistaminike, nazalne sprejeve na bazi kortikosteroida i kapi za oči, a kod izraženih, hroničnih tegoba alergolog može predložiti i specifičnu imunoterapiju (takozvane “vakcine” protiv alergije) koja se sprovodi van sezone cvjetanja. Sezona ambrozije potrajaće još nekoliko sedmica, sve do prvih jačih jesenjih hladnoća, pa je ovih dana posebno važno prepoznati simptome na vrijeme i preduzeti jednostavne mjere zaštite koje mogu znatno olakšati svakodnevicu osobama sklonim alergijama.
IZVOR: olovka.info
