Trumpu zasmetao plan EU-a za Kanadu: Zaprijetio Evropi carinama i prekidom trgovine
Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je Evropskoj uniji uvođenjem „veoma ozbiljnih carina“ ili čak prekidom trgovine s Evropom ukoliko Bruxelles nastavi s planom da Kanadi ponudi status prvog pridruženog člana EU. Trump je prijedlog Evropske komisije nazvao „smiješnim“ i poručio da bi ga mogao smatrati neprijateljskim potezom.
Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je Evropskoj uniji uvođenjem „veoma ozbiljnih carina“ ili čak prekidom trgovine s Evropom ukoliko Bruxelles nastavi s planom da Kanadi ponudi status prvog pridruženog člana EU. Trump je prijedlog Evropske komisije nazvao „smiješnim“ i poručio da bi ga mogao smatrati neprijateljskim potezom. Nova prijetnja dolazi samo dan nakon što je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predložila da Kanada postane prvi „pridruženi član“ Evropske unije, u okviru nastojanja Bruxellesa i Ottawe da dodatno prodube trgovinske, sigurnosne, energetske i tehnološke veze. Trump je o prijedlogu govorio u Sjevernoj Karolini, gdje je boravio u okviru političkih aktivnosti. Na pitanje novinara o mogućem približavanju Kanade Evropskoj uniji, američki predsjednik nije isključio uvođenje novih carina. „Ako to učine, ako mislim da je to na bilo koji način neprijateljski čin, uvest ću veoma ozbiljne carine ili ćemo prestati trgovati s Evropom u mnogim stvarima“, rekao je Trump, prenosi Reuters. Prijedlog je istovremeno opisao kao „smiješan“. Trump je dodao da bi reakcija Washingtona zavisila od namjere Evropske unije. „Ako je to dobra namjera, u redu. Ako je loša namjera, uvest ćemo veoma visoke carine Evropi“, poručio je američki predsjednik. Von der Leyen otvorila vrata novom odnosu s Kanadom Prijedlog o posebnom statusu Kanade iznijela je Ursula von der Leyen u srijedu, tokom obraćanja Evropskom parlamentu u Strasbourgu. Kanadski premijer Mark Carney prisustvovao je njenom obraćanju, a von der Leyen je upravo njemu uputila poziv da zajedno rade na tome da Kanada postane prvi pridruženi član EU. „Želim raditi s vama na otvaranju vrata da Kanada bude prvi pridruženi član EU“, poručila je von der Leyen. Ona je istakla da Kanada i Evropska unija dijele niz vrijednosti i interesa, od demokratskog uređenja i sigurnosti do trgovine, tehnologije i energetike. Von der Leyen je kazala da je vrijeme da se odnosi Bruxellesa i Ottawe podignu na viši nivo – od dosadašnje saradnje prvenstveno zasnovane na trgovini prema mnogo širem strateškom partnerstvu koje je opisala kao „Savez za budućnost“. Prema njenim riječima, EU i Kanada trebali bi intenzivnije sarađivati u području napredne proizvodnje, tehnologije, odbrambene industrije, energije, kritičnih sirovina, baterija, umjetne inteligencije, kvantnih tehnologija, cyber sigurnosti i ekonomske sigurnosti. „Ovo je partnerstvo ne protiv bilo koga drugog, već za našu zajedničku snagu“, rekla je predsjednica Evropske komisije. Kanada već ima snažne veze s EU Kanada nije zemlja bez institucionalnih veza s Evropskom unijom. Ottawa i Bruxelles već imaju sveobuhvatan trgovinski sporazum CETA, a trgovinska razmjena između dvije strane značajno je porasla od njegovog stupanja na snagu. Von der Leyen je navela da je trgovina robom između EU-a i Kanade u manje od deset godina porasla za 75 posto. Međutim, prijedlog za status „pridruženog člana“ predstavlja potpuno novu ideju. Evropska unija do sada nije imala formalnu kategoriju pridruženog članstva za države koje nisu članice. EU ima izuzetno bliske odnose s državama poput Norveške, Islanda i Švicarske, koje nisu članice Unije, ali kroz različite sporazume učestvuju u evropskom ekonomskom prostoru ili su duboko integrirane u pojedine segmente evropskog tržišta. Za sada nije jasno kako bi tačno izgledao status koji von der Leyen predlaže za Kanadu, niti bi li on uključivao neki oblik pristupa jedinstvenom tržištu EU-a. Upravo zbog toga prijedlog još nema precizno definisan institucionalni okvir. Reuters je ukazao i na to da su pojedine diplomate EU-a izrazile nedoumice o praktičnoj provedivosti takvog aranžmana. Carney ranije govorio o „jedinstvenom savezu“ Kanadski premijer Mark Carney ranije ove sedmice rekao je da Ottawa želi izgraditi „jedinstven savez“ s Evropskom unijom, ali je naglasio da njegova zemlja ne traži punopravno članstvo u EU. Carney je takav pristup predstavio u kontekstu promijenjenih odnosa Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. Kanada je tradicionalno ekonomski i sigurnosno bila snažno vezana za SAD, svog najvećeg susjeda i ključnog trgovinskog partnera. Međutim, odnosi između dvije zemlje pogoršani su nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, posebno zbog američke carinske politike prema Kanadi. Trump je u više navrata govorio i o ideji da Kanada postane 51. američka savezna država, što je kanadska politička scena odbacivala. Istovremeno, Washington i Ottawa vode trgovinske sporove oko tarifa i pristupa tržištu. U takvom kontekstu, Carneyjeva vlada posljednjih mjeseci intenzivira kontakte s evropskim državama i institucijama EU-a. Kanada dodatno jača veze s evropskim partnerima Istog dana kada je Evropska komisija objavila prijedlog o pridruženom članstvu, Carneyjeva kancelarija saopćila je da je Kanada formalno podnijela zahtjev za pridruživanje britanskim snagama Joint Expeditionary Force (JEF). Riječ je o vojnoj saradnji predvođenoj Velikom Britanijom, u kojoj učestvuje deset sjevernoevropskih članica NATO-a, među kojima su Danska, Nizozemska, Norveška i Švedska. Prema Reutersu, odluka Kanade dio je nastojanja da dodatno diverzificira svoje odbrambene veze i smanji oslanjanje na Sjedinjene Države. JEF je zamišljen kao vojno partnerstvo za brzo reagiranje, a okuplja zemlje koje sarađuju na pitanjima sigurnosti, odbrane i zajedničkog odgovora na krize. Kanadsko približavanje evropskim sigurnosnim strukturama tako se odvija paralelno s intenziviranjem političkih i ekonomskih odnosa s Evropskom unijom. Carney i britanski premijer razgovarali o odbrani i umjetnoj inteligenciji Kanadski premijer je u srijedu razgovarao i s britanskim premijerom Andyjem Burnhamom. Dvojica premijera sastala su se u Liverpoolu, gdje su razgovarali o produbljivanju odbrambene saradnje, kao i prilikama i izazovima koje donosi razvoj umjetne inteligencije. Downing Street je saopćio da su naglasili značaj bliskih odnosa s evropskim partnerima, posebno u oblastima trgovine i odbrane. Njihov susret održan je na stadionu Evertona, kluba za koji obojica navodno navijaju, nakon čega su prisustvovali utakmici protiv Wolverhamptona. Sastanak je dodatno pokazao da Ottawa pokušava proširiti i produbiti odnose s evropskim partnerima u trenutku kada se njeni odnosi s Washingtonom nalaze pod pritiskom. Trump prijedlog vidi kroz prizmu američkih interesa Trumpova reakcija pokazuje da Washington pažljivo prati produbljivanje odnosa između Kanade i Evropske unije. Američki predsjednik nije rekao da će automatski uvesti nove carine, već je takvu mogućnost vezao za procjenu da li bi potez EU-a predstavljao neprijateljski čin prema SAD-u. Ipak, sama prijetnja dodatnim carinama predstavlja novu eskalaciju u već napetim trgovinskim odnosima između Washingtona i Bruxellesa. Trump je tokom svog drugog mandata više puta koristio carine kao instrument američke trgovinske i ekonomske politike, uključujući prema tradicionalnim saveznicima SAD-a. Sada bi novi spor mogao biti otvoren zbog pitanja koje se na prvi pogled ne odnosi direktno na trgovinu – statusa Kanade u odnosu na Evropsku uniju. Bruxelles poručuje da partnerstvo nije usmjereno protiv SAD-a Von der Leyen je upravo zbog mogućih geopolitičkih tumačenja prijedloga naglasila da potencijalni savez s Kanadom nije usmjeren protiv neke druge zemlje. „Ovo je partnerstvo ne protiv bilo koga drugog, već za našu zajedničku snagu“, rekla je ona tokom obraćanja Evropskom parlamentu. Evropska komisija prijedlog obrazlaže zajedničkim interesima EU-a i Kanade, uključujući sigurnost, trgovinu, energiju, kritične sirovine, tehnologiju i zaštitu međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. Von der Leyen je posebno istakla da se međunarodni odnosi mijenjaju i da demokratije moraju pronaći nove načine saradnje. „Moramo hitno ponovo osmisliti naša partnerstva“, poručila je. Kanada između Washingtona i Bruxellesa Za Ottawu bi dublje približavanje EU-u moglo imati i značajnu ekonomsku i stratešku dimenziju. Kanada je duboko integrirana u sjevernoameričku ekonomiju, ali posljednji potezi pokazuju da vlada želi imati više opcija u trgovini, odbrani, energiji, tehnologiji i lancima snabdijevanja. Carney je ranije isticao da Kanada i EU imaju zajedničke interese u oblastima poput umjetne inteligencije, kritičnih minerala, energije i odbrane. Reuters navodi da se među temama razgovora nalaze i projekti vezani za podatkovne centre, energetski transport i moguće proširenje ekonomskih veza. Evropska komisija, s druge strane, u Kanadi vidi partnera s velikim energetskim i sirovinskim potencijalom, tehnološkim kapacitetima i važnim položajem na Arktiku. Von der Leyen je upravo Arktik označila kao područje koje bi trebalo postati jedan od vodećih zajedničkih projekata EU-a i Kanade. Novi test transatlantskih odnosa Trumpova prijetnja dolazi u trenutku kada se odnosi između SAD-a i njegovih tradicionalnih evropskih i sjevernoameričkih saveznika mijenjaju. Prijedlog o kanadskom pridruženom članstvu još je u ranoj fazi i nema jasno definisan pravni model. Nije poznato ni hoće li države članice EU-a podržati njegovu konačnu realizaciju niti kakav bi konkretan odnos Kanada imala prema jedinstvenom tržištu. Ipak, politička poruka Bruxellesa je jasna: Evropska unija želi s Kanadom graditi mnogo dublji odnos koji bi obuhvatio trgovinu, odbranu, energiju, tehnologiju i sigurnost. Carneyev kabinet istovremeno šalje signal da Kanada želi proširiti svoje međunarodne mogućnosti u trenutku kada su odnosi sa SAD-om pod pritiskom. Za Washington, međutim, takvo približavanje Kanade Evropi otvara pitanje mogućeg preusmjeravanja strateških i ekonomskih odnosa jednog od najbližih američkih saveznika. Trump je zbog toga već najavio mogućnost oštre ekonomske reakcije. Hoće li prijedlog o pridruženom članstvu prerasti u formalni aranžman između EU-a i Kanade i kakav će odgovor na to uslijediti iz Washingtona, bit će jedno od pitanja koje bi moglo dodatno oblikovati trgovinske i sigurnosne odnose između Sjeverne Amerike i Evrope u narednom periodu.
IZVOR: federalna.ba