EU uvodi digitalni novčanik, sigurnost podataka ostaje ključni izazov
Pametni telefon trebao bi objediniti ličnu kartu, vozačku dozvolu, diplome i druge verificirane podatke dostupne širom Evropske unije
Evropska unija ulazi u završnu fazu uspostavljanja sistema digitalnog identiteta koji bi građanima svih 27 članica trebao omogućiti da dokumente i verificirane podatke nose u jednom digitalnom novčaniku. Iako je cilj pojednostaviti svakodnevne administrativne i druge usluge, stručnjaci za digitalna prava upozoravaju da sigurnosni mehanizmi i tehnički standardi još nisu u potpunosti razvijeni. Sve države članice Evropske unije trebale bi do kraja 2026. godine građanima ponuditi Evropski novčanik za digitalni identitet. Riječ je o aplikaciji koja bi omogućila pohranjivanje ličnih dokumenata i njihovo korištenje širom EU. Digitalni novčanik zamišljen je kao centralno mjesto na pametnom telefonu za različite vrste dokumenata i verificiranih podataka. Korisnici bi, između ostalog, mogli imati digitalnu ličnu kartu, vozačku dozvolu, diplomu i druge podatke koje bi mogli koristiti u svih 27 država članica. Thomas Lohninger, izvršni direktor austrijske organizacije za digitalna prava epicenter.works i član odbora European Digital Rightsa (EDRi), procjenjuje da je trenutno završeno između 50 i 60 posto tehničkih standarda potrebnih za funkcioniranje sistema, dok dio standarda još nije razvijen. Jedno od ključnih pitanja bit će sigurnost, s obzirom na to da bi jedan uređaj mogao sadržavati veliki broj osjetljivih podataka. Identifikacijski, zdravstveni, vozački i finansijski podaci tako bi mogli biti dostupni kroz isti sistem, zbog čega bi posljedice eventualnog sigurnosnog propusta mogle biti značajne. Propisi EU predviđaju niz zaštitnih mehanizama, uključujući kriptografsku zaštitu. Ipak, prema navodima Euronewsa, procedure za oporavak digitalnog novčanika nakon gubitka ili krađe uređaja još nisu u potpunosti testirane. Jedna od predviđenih funkcija je i takozvano selektivno otkrivanje podataka. Korisnik bi, naprimjer, mogao dokazati da je punoljetan, odnosno stariji od 18 godina, bez otkrivanja imena, adrese ili broja identifikacijskog dokumenta. Upravo u tome organizacije za zaštitu digitalnih prava vide jedan od potencijalnih izazova. Kako navode, jednostavnije i jeftinije provjeravanje identiteta moglo bi dovesti do češćih zahtjeva za identifikacijom na internetu, što bi istovremeno moglo utjecati na nivo anonimnosti korisnika. Za zaštitu privatnosti predviđene su i kriptografske metode koje omogućavaju dokazivanje određene činjenice bez otkrivanja podataka na osnovu kojih je ta činjenica utvrđena. Dodatni izazov bit će povezivanje nacionalnih sistema. Svih 27 država članica morat će međusobno priznavati digitalne identitete, što podrazumijeva povjerenje u provjere identiteta i sigurnosne standarde drugih članica. Budući da zemlje nisu u istoj fazi pripreme sistema, upravo će usklađivanje tehničkih standarda i nivoa sigurnosti biti jedan od važnijih koraka prije pune primjene Evropskog novčanika za digitalni identitet.
IZVOR: oslobodjenje.ba