Nova izborna drama u Njemačkoj, AfD bi mogao osvojiti još jednu pokrajinu
AfD prema posljednjim anketama ima 37 posto podrške i prvi put bi mogao postati najjača stranka u pokrajini kojom SPD u različitim koalicijama upravlja od 1998. godine
Birači u njemačkoj saveznoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern u nedjelju će birati novi saziv pokrajinskog parlamenta, a prema najnovijim anketama vodeća je Alternativa za Njemačku (AfD). Izbori se održavaju dvije sedmice nakon što je AfD u susjednoj pokrajini Sachsen-Anhalt osvojio 43,8 posto glasova, što je bio njen najbolji rezultat na pokrajinskim izborima u Njemačkoj. Izbori u Mecklenburg-Vorpommernu privlače pažnju i izvan ove sjeverne pokrajine, jer se prate kao pokazatelj daljeg rasta podrške AfD-u na istoku zemlje, ali i raspoloženja birača prema saveznoj vladi kancelara Friedricha Merza. Prema najnovijoj anketi instituta INSA, AfD ima podršku 37 posto birača, dok je Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) na 35 posto. Ljevica ima 10 posto, Kršćansko-demokratska unija (CDU) sedam posto, a Zeleni pet posto. AfD je na izborima u Mecklenburg-Vorpommernu 2021. godine osvojio 16,7 posto glasova, dok je SPD dobio 39,6 posto. Mecklenburg-Vorpommern je rijetko naseljena pokrajina na obali Baltičkog mora, a glavni grad je Schwerin. SPD ovom pokrajinom upravlja od 1998. godine, u različitim koalicijama. Manuela Schwesig iz SPD-a premijerka je pokrajine od 2017. godine. Nakon izbora 2021. godine SPD je formirao koaliciju s Ljevicom. Schwesig je pitanje sprečavanja većine AfD-a postavila u središte svoje predizborne kampanje. Upozorila je da bi pobjeda AfD-a značila dolazak, kako je navela, ekstremista na vlast. Kandidat AfD-a za premijera pokrajine Leif-Erik Holm član je Bundestaga od 2017. godine i ranije je obavljao funkciju glasnogovornika stranke za ekonomska pitanja. Holm u kampanji naglašava socijalne i ekonomske probleme te kritikuje dugogodišnju vlast SPD-a. Poručuje da je 28 godina vlasti socijaldemokrata dovoljno i da su pokrajini potrebne promjene pod vodstvom AfD-a. Podrška AfD-u raste u istočnoj Njemačkoj, među ostalim, zbog nezadovoljstva politikom migracija, troškovima života i nepovjerenja prema strankama koje su dugo imale ključnu ulogu u upravljanju zemljom. Prema nedavnom istraživanju za javni servis NDR, među glavnim brigama birača su obrazovanje i škole, ekonomija i migracije, a potom nezaposlenost i tržište rada. Te teme zauzimaju važno mjesto i u programima političkih stranaka. AfD je svoj program za pokrajinu naslovio "Spremni za plavi zaokret", što se odnosi na karakterističnu plavu boju stranke. Program predviđa mjere za ekonomsku i porodičnu podršku, ali i strožu migracijsku politiku. Stranka zagovara obustavu prijema migranata i remigraciju sirijskih izbjeglica koje žive u pokrajini. Pojam remigracija na krajnjoj desnici koristi se za zagovaranje masovnog povratka migranata, a njegovo značenje predmet je političkih i javnih rasprava. AfD također predlaže formiranje pokrajinske granične i deportacijske policije, povećanje kapaciteta za pritvor osoba koje čekaju deportaciju te posebnu radnu grupu protiv stranih počinilaca krivičnih djela. Stranka se zalaže i za ublažavanje zakona o posjedovanju oružja, kao i smanjenje administrativnih obaveza policije prilikom provjera koje se obavljaju bez prethodne sumnje. Kada je riječ o energetici, AfD zagovara povratak nuklearnoj energiji i ukidanje njemačkog poreza na emisiju ugljika. U njemačkim pokrajinskim parlamentima stranka ne mora osvojiti 50 posto glasova da bi samostalno formirala vladu. Potrebno je osvojiti najmanje polovinu mandata koje dobiju stranke koje pređu izborni prag od pet posto. Glasovi za stranke koje ostanu ispod praga od pet posto ne ulaze u raspodjelu mandata. Prema anketama, u parlament u Schwerinu mogli bi ući AfD, SPD, Ljevica i CDU, dok se Zeleni nalaze oko izbornog praga od pet posto. BSW je prema posljednjim anketama ispod praga. Ukoliko Zeleni pređu prag, koalicija SPD-a, Ljevice i Zelenih mogla bi imati većinu. Prema trenutnim projekcijama, sadašnja koalicija SPD-a i Ljevice sama ne bi imala većinu. Ako AfD osvoji najveći broj glasova, ali ne i većinu mandata, za formiranje vlade bila bi joj potrebna koalicija s drugom strankom ili podrška izvan koalicije. SPD, CDU, Zeleni i Ljevica drže se politike svojevrsnog zaštitnog zida, odnosno pravila da neće formirati koaliciju s AfD-om. BSW je saopćio da je otvoren za razgovore, ali insistira na nezavisnom premijeru koji ne bi pripadao nijednoj stranci. Izbori u Mecklenburg-Vorpommernu ne odnose se samo na pitanje ko će upravljati ovom istočnonjemačkom pokrajinom. Njihov rezultat u Berlinu se posmatra i kao pokazatelj općeg političkog raspoloženja u Njemačkoj. Rast podrške AfD-u i gubici CDU-a povezani su u političkim analizama s padom popularnosti kancelara Friedricha Merza, što je unutar njegove stranke dodatno otvorilo pitanje njegovog političkog položaja. Na saveznim izborima održanim 23. februara 2025. godine CDU/CSU osvojio je 28,5 posto glasova, dok je AfD dobio 20,8 posto. Nekoliko kasnijih anketa pokazalo je smanjenje te razlike, a pojedine su zabilježile i prednost AfD-a. Prema istraživanju GMS-a objavljenom u ponedjeljak, AfD je na rekordnih 30 posto podrške na saveznom nivou, dok je CDU/CSU na 20 posto. Merz je otkazao planirani put u New York naredne sedmice, gdje je trebao prisustvovati Generalnoj sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, kako bi se fokusirao na pokrajinske izbore. Viši zvaničnici CDU-a trebali bi se sastati interno u ponedjeljak, dok se zastupnici CDU-a i njegove bavarske sestrinske stranke CSU trebaju sastati dva dana kasnije. Spekulacije o mogućem izazovu Merzovom rukovodstvu traju već sedmicama. Međutim, svih osam premijera njemačkih pokrajina iz redova CDU-a u srijedu su objavili zajedničku izjavu podrške Merzu uoči nedjeljnih izbora u Mecklenburg-Vorpommernu i Berlinu. Ishod izbora mogao bi utjecati na unutrašnje odnose u CDU-u, posebno u slučaju snažnog rezultata AfD-a i novog slabog rezultata CDU-a. Istog dana glasat će se i u Berlinu, gdje bi CDU također mogao izgubiti vlast. Eventualna promjena na čelu CDU-a sama po sebi ne bi značila raspuštanje Bundestaga niti automatsko raspisivanje prijevremenih saveznih izbora. Ukoliko bi politički pritisak doveo do odlaska Merza, zastupnici Bundestaga mogli bi izabrati novog kancelara bez održavanja novih saveznih izbora.
IZVOR: oslobodjenje.ba