Reuters: Saudijska Arabija zatražila pomoć Kine, Peking pritišće Iran da obuzda Hute
Kina je privatno zatražila od Irana da iskoristi svoj utjecaj na jemenske Hute i pomogne u njihovom obuzdavanju, nakon što se Saudijska Arabija obratila Pekingu za pomoć zbog munjevitog napredovanja grupe duž Crvenog mora, rekla su Reutersu tri iranska izvora upoznata s razgovorima.
Kina je privatno zatražila od Irana da iskoristi svoj utjecaj na jemenske Hute i pomogne u njihovom obuzdavanju, nakon što se Saudijska Arabija obratila Pekingu za pomoć zbog munjevitog napredovanja grupe duž Crvenog mora, rekla su Reutersu tri iranska izvora upoznata s razgovorima. Rijad se obratio Kini nakon što su Huti tokom protekle sedmice zauzeli teritorije duž obale Crvenog mora i oko strateškog moreuza Bab el-Mandeb, čime su saudijski izvoz nafte i pomorski saobraćaj postali izloženiji napadima. Kina je javno pozvala na suzdržanost, dijalog i obnovu sigurne plovidbe, ali je njena privatna poruka Teheranu, prema izvorima Reutersa, otišla korak dalje. Peking želi da Iran iskoristi svoj utjecaj na Hute kako bi spriječio dalje širenje sukoba na energetske rute od kojih zavisi druga najveća svjetska ekonomija. Izvori nisu naveli kako je poruka prenesena niti da li se o tome razgovaralo tokom posjete iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija Kini u srijedu. Prema njihovim riječima, odgovor Teherana bio je da stabilnost i mir u regiji zavise od okončanja američko-izraelskog rata protiv Irana. Kina zavisi od obje ključne rute Kineski zvaničnici nisu prijetili ekonomskim posljedicama ukoliko Iran ne djeluje, navode izvori. Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je Reutersu da Peking ne želi dalje prelijevanje regionalnih tenzija na Jemen i Crveno more. "Eskalacija regionalne nestabilnosti nije u interesu nijedne strane", saopćilo je ministarstvo, pozivajući na prekid aktivnosti koje dodatno komplikuju situaciju i rješavanje problema dijalogom i pregovorima. Važnost kineskog zahtjeva proizlazi iz izuzetno bliskih ekonomskih odnosa Pekinga i Teherana. Kina je više od deset godina najveći trgovinski partner Irana i glavni kupac njegove nafte. Prema podacima kompanije Kpler, Kina je 2025. kupovala više od 80 posto iranske nafte izvezene morskim putem, u prosjeku oko 1,4 miliona barela dnevno. "Peking je jedna od rijetkih prijestolnica koja još može pritisnuti Iran da obuzda Hute", rekao je Reutersu visoki zapadni diplomata u regiji. Hormuz zatvoren, Bab el-Mandeb ugrožen Situacija je posebno opasna zbog istovremenog pritiska na dvije najvažnije pomorske energetske rute Bliskog istoka. Dok Iran blokira Hormuški moreuz, napredovanje Huta omogućava grupi da dodatno ugrozi plovidbu kroz Bab el-Mandeb. Dugotrajniji napadi na brodove ili luke u Crvenom moru mogli bi tako istovremeno poremetiti obje glavne rute za izvoz nafte iz regije. "Iran i njegovi saveznici sada vrše pritisak na oba kraja ključne pomorske mreže regije", rekao je jedan iranski izvor, dodajući: "Kina zavisi od oba". Otprilike polovina kineskog uvoza nafte dolazi s Bliskog istoka, dok godišnja trgovina Kine sa zemljama Zaljevskog vijeća za saradnju iznosi oko 300 milijardi dolara. "Iran može poremetiti Hormuz. Ali u jednom trenutku ta poluga počinje štetiti upravo sili od koje Teheran sve više zavisi", rekao je Alex Vatanka iz Middle East Institutea. Za sada nije jasno hoće li Iran postupiti po kineskom zahtjevu. Peking, međutim, ima rijetku kombinaciju ekonomskog i diplomatskog utjecaja na Teheran – Kina je 2023. posredovala i u sporazumu kojim su Iran i Saudijska Arabija obnovili diplomatske odnose. "Teheran i Peking trebaju jedno drugo. Kina je faktor koji Teheran ne može ignorisati, a Peking želi ponovno otvaranje Hormuza i sigurnu plovidbu Crvenim morem", zaključio je zapadni diplomata.
IZVOR: n1info.ba