Anđelić za "Avaz": Merc nema kapacitet da vodi Njemačku, jačanje AfD-a postat će nova realnost
I opet govorim o licemjerju elita – gdje je Meloni odjednom poželjna partnerica i u Briselu, ističe on
Njemačka politička scena posljednjih mjeseci prolazi kroz značajne promjene, a posebnu pažnju privlači rast podrške desničarskoj Alternativi za Njemačku (AfD). Pojedina istraživanja javnog mnijenja bilježe podršku ovoj stranci i do 35 posto, što otvara pitanje šta stoji iza njenog sve većeg utjecaja među njemačkim biračima. Je li riječ o stvarnoj privlačnosti politike AfD-a ili prije svega o nezadovoljstvu radom kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz) i vladajuće koalicije? Koliko na birače utiču migracije, sigurnost i ekonomska pitanja, ali i stav AfD-a prema Rusiji i Ukrajini? O tome za „Avaz“ govori Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa na Regent's Univerzitetu u Londonu. Nezadovoljstvo birača Pitali smo profesora Anđelića da li rast podrške AfD-u predstavlja znak dubljeg prestrukturiranja njemačkog stranačkog sistema i promjene biračkog tijela. - Istraživanje prije desetak godina ukazalo je da prosječna partija koja je na vlasti ili glavna opoziciona partija u evropskim zemljama otprilike traje oko 50-ak godina. Zatim se pojavljuje nešto novo. Veliki broj ljudi ne voli to nešto novo, a to novo je opasno, populističko, nacionalističko i orijentirano desnici. Ali, zašto je to moguće? Zato što su mnogi ljudi, odnosno glasači, nezadovoljni onim što se trenutno zbiva, odnosno već neko vrijeme. Elite koje su bile na vlasti, kršćanske demokrate, ali i socijaldemokrati, koji su zajedno na vlasti jer nisu bili u mogućnosti da samo jedni od njih mogu formirati vladu, ignorisali su želje, ali i patnje ljudi i građana Njemačke. Ekonomska kriza, teško se živjelo, povećana izdavanja, trka u naoružanju, gubici poslova i velika migracija – ljudi vide u imigraciji potencijalnu opasnost na tržištu rada. I sve nas to dovodi do situacije kakva je danas - rekao je Anđelić za "Avaz". Od kaznenog glasa do podrške Razgovarali smo i o tome može li se podrška AfD-u posmatrati kao kazneni glas protiv kancelara Merca i vladajuće koalicije ili je stranka već izgradila stabilnu bazu birača. - U početku, kada se partija pojavila 2013. godine, a ušla u parlament 2017., jeste to bio „kazneni glas“, kako ste i sami rekli. Međutim, ako se ništa ne uradi da se spriječi takva podrška, onda to postaje glas podrške. Ako se ništa ne mijenja i ide se u istom smjeru, onda taj kazneni glas nije ništa drugo nego podrška drugačijoj ideologiji i inicijativi - ističe on. Brisel i AfD Anđelića smo pitali i zašto Evropska unija zasad zadržava suzdržan odnos prema jačanju AfD-a te postoji li strah da bi direktno miješanje Brisela proizvelo kontraefekat. - Vjerovatno bi bio kontraefekat u znatnom dijelu. Ali kada idemo na nivo Evropske unije, političarka koja je predsjednica iste političke partije vladajuće u Njemačkoj pokazala je u mnogim slučajevima upravo tu dvoličnost. Prema Srbiji, Evropska komisija, evo kad pogledamo posljednji slučaj s kašnjenjem osude počasti ratnom zločincu Ratku Mladiću, a prije toga je bilo tolerisanje režima u Beogradu zato što imaju ekonomske interese nekih prirodnih resursa u Srbiji. I sve to kada sagledamo, vidimo opet da ova generacija političara nije dorasla izazovima koji su prisutni i da gledaju samo svoj lični interes da ostanu na vlasti, ne partija. Merc bi sada trebao prepustiti nekome drugom vlast, jer očito je da on ne uživa podršku i da nema kapacitete da vodi Njemačku. U nedjelju će sasvim sigurno izgubiti još jedne pokrajinske izbore, recimo može biti katastrofalan rezultat za njegovu partiju da uopće ne pređe prag u ovoj zapadnoj pokrajini, ali to je već prekasno - rekao je. Ukrajina i cijena sankcija Jedno od ključnih pitanja je i kako bi eventualno veći utjecaj AfD-a mogao utjecati na njemačku, a samim tim i evropsku politiku prema ratu u Ukrajini i sankcijama Rusiji. - To je jako bitna stvar. Sadašnje vlasti uporno odbijaju da sagledaju da podrška Ukrajini, koja je moralno ispravna, košta, a cijenu plaćaju poreski obveznici, obični građani. Za njih je to jako skupo. U početku, dok nije dugo trajalo, bio je konsenzus da je to ispravna odluka i politika. Međutim, kako dugo sve to traje, njihovi javni servisi, transport, zdravstvo, sve to je opterećeno troškovima u tom smjeru, a izdvaja se za pomoć Ukrajini i dodatno naoružanje. Građanstvo to više ne želi. Sankcije prema Rusiji najviše koštaju njemačkog građanina koji plaća puno više cijene energenata, a liberalne elite to, po mom sudu, ignorišu. Puno je da je pet godina takva politika prisutna. Svoju ulogu opravdavaju konfrontacijom s Rusijom, a po mom sudu to samo izaziva veća razaranja i sada vidite da i Rusija trpi razaranje - govori Anđelić. Sanitarni kordon Na kraju smo pitali Anđelića koliko dugo ostale njemačke stranke mogu održavati takozvani „sanitarni kordon“ prema AfD-u i može li takva izolacija dodatno produbiti političku nestabilnost. - S jedne strane imamo izjave iz kruga Zelenih da se održi trenutna vlada, jer šta bi se desilo da su vanredni izbori. Međutim, ideološki gledano, stranka koja je slična Alternativi za Njemačku jesu Braća Italije, koja su već na vlasti u Italiji. Iako su na početku bili slični strahovi, to promijeni i stavove. I opet govorim o licemjerju elita – gdje je Meloni odjednom poželjna partnerica i u Briselu, sa svim ostalim političkim partijama centra. Alternativa za Njemačku vjerovatno se može porediti s Italijom. Vjerovatno će biti bolno, ali će i ovo postati normalno, što samo govori o katastrofi u kojoj se evropska društva nalaze - zaključio je Anđelić za "Avaz".
IZVOR: avaz.ba