Putin izgladnjuje cijeli grad: U okupiranoj Oleški ostalo između 1.500 i 4.000 ljudi, bez hrane, vode, struje i lijekova
Djeca prose za hranu, dok tijela preminulih često ostaju na ulicama i postaju plijen pasa. Pokušaji napuštanja grada završavaju smrću
Procjenjuje se da u okupiranom ukrajinskom gradu Oleški i dalje živi između 1.500 i 4.000 ljudi. Prije rata ovaj grad imao je oko 24.000 stanovnika. Preostali stanovnici sada su odsječeni od svijeta i žive u izuzetno teškim i nehumanim uvjetima. Mjesecima su bez električne energije, vode i lijekova, dok je redovna opskrba hranom prekinuta. Približavanje zime dodatno bi moglo pogoršati ionako tešku situaciju. Oleška se nalazi južno od rijeke Dnjepar, svega četiri kilometra od Hersona, a ruske snage su je, kako pišu Bild i Deutsche Welle, pretvorile u zamku iz koje je gotovo nemoguće pobjeći. Borba za preživljavanje Ruske snage minirale su grad i sve prilazne puteve, dok je most Antonivka, koji je povezivao Olešku s Hersonom, srušen još u novembru 2022. godine. Prema ukrajinskim izvorima, posljednja isporuka hrane stigla je 26. maja, nakon čega je opskrba potpuno obustavljena. Zbog nedostatka električne energije stanovnici su primorani kuhati na otvorenoj vatri. Uslovi su se toliko pogoršali da preostali stanovnici, u očajničkoj borbi za opstanak, kradu jedni od drugih. Kolju vlastite životinje jer ih više nemaju čime hraniti, a nakon napada na jedan humanitarni konvoj ljudi su počeli skupljati ostatke hrane. Svakodnevni život obilježava stalna opasnost. Ljudi stradaju od mina, direktnih pogodaka u kuće i gelera. Dronovi neprestano nadlijeću grad, a prema tvrdnjama svjedoka, okupacijske snage koriste ih za lov na ljude. Djeca prose za hranu, dok tijela preminulih često ostaju na ulicama i postaju plijen pasa. Pokušaji napuštanja grada završavaju smrću ili ih ruski vojnici, uz porugu, vraćaju nazad. - Vratite se i umrite ondje - govore im. Kijev traži koridore Ukrajinske vlasti i međunarodne organizacije već mjesecima pokušavaju dogovoriti evakuaciju stanovnika. Kijev zahtijeva uspostavljanje humanitarnih koridora, a u napore su uključeni Ministarstvo vanjskih poslova, pučki pravobranitelj Dmitro Lubinec i međunarodne organizacije. Lubinec je situaciju opisao kao "humanitarnu katastrofu", a početkom marta zatražio je pomoć od Međunarodnog odbora Crvenog križa (MOCK). Istovremeno je razgovarao s ruskom povjerenicom za ljudska prava Tatjanom Moskaljkovom. MOCK je krajem aprila pristao osigurati autobuse za evakuaciju, ali ruska strana nikada nije dala odobrenje. - Predložio sam ruskoj strani evakuaciju tokom prekida vatre od 9. do 11. maja, ali nisam dobio nikakav odgovor -izjavio je Lubinec. Ukrajinski zvaničnici tvrde da Rusija odbija prekid vatre i otvaranje humanitarnih koridora, te da civilno stanovništvo koristi kao živi štit. Iz MOCK-a su potvrdili da su u dijalogu s nadležnim vlastima s obje strane. Opasni putevi za bijeg Dok pregovori ne daju rezultate, pojedini stanovnici pokušavaju samostalno napustiti grad uz pomoć volontera. Ksenija Arhipova, koja i sama potječe iz Oleške, pomaže u organizaciji evakuacije. - Da bismo došli do njih, svakih stotinjak metara provjeravamo gdje su mine. Tek tada prolazi vozač. Svake sedmice evakuiramo između sedam i 12 ljudi - objašnjava Arhipova. Njihov rad finansira humanitarna organizacija "Save Ukraine". Put za bijeg je dug i opasan. Ljude prvo prevoze u okupirani Skadovsk, a zatim preko teritorije Rusije do ukrajinsko-bjeloruske granice. To je trenutno najsigurniji način za dolazak na područje pod kontrolom Kijeva, ali samo za one koji imaju identifikacione dokumente. Osobe bez dokumenata ne mogu proći kontrolne punktove i moraju čekati da im okupacijske vlasti izdaju nove, što je složen proces. Višemjesečna čekanja Porodice s djecom također se suočavaju s višemjesečnim čekanjem na ruske dokumente. Svi koji putuju s ukrajinskim pasošem moraju proći iscrpljujuće provjere koje traju satima i uključuju pretres do gole kože.
IZVOR: avaz.ba