Zagreb i Beograd naoružani do zuba: "Ovo su pripreme za rat"
BEOGRAD / ZAGREB - Hrvatska i Srbija posljednjih godina intenzivno modernizuju svoje oružane snage, a Zagreb prolazi kroz najveći ciklus vojnog opremanja od hrvatske nezavisnosti, koji uključuje borbene avione, tenkove, artiljeriju, raketne sisteme, helikoptere, dronove i protivvazdušnu odbranu.
BEOGRAD / ZAGREB - Hrvatska i Srbija posljednjih godina intenzivno modernizuju svoje oružane snage, a Zagreb prolazi kroz najveći ciklus vojnog opremanja od hrvatske nezavisnosti, koji uključuje borbene avione, tenkove, artiljeriju, raketne sisteme, helikoptere, dronove i protivvazdušnu odbranu. Hrvatska je već kompletirala flotu od 12 francuskih aviona "Rafale", dok je ugovorila 44 tenka "Leopard 2A8", 18 samohodnih haubica "CAESAR" kalibra 155 milimetara, osam raketnih sistema HIMARS i 18 južnokorejskih lansera "Chunmoo K239", uz nabavku stotina vojnih kamiona "Tatra". Od "Black Hawka" do dronova Zagreb istovremeno nabavlja dodatnih osam helikoptera "Black Hawk", modernizuje borbena vozila "Bradley", završava isporuku sistema protivvazdušne odbrane "Mistral", a šest bespilotnih letjelica "Bayraktar TB2" isporučeno je još 2025. godine, dok je pokrenuta i nabavka protivdronskih sistema i nove korvete za Hrvatsku ratnu mornaricu. Srbija je, s druge strane, ugovorila 12 francuskih "Rafala", raspolaže kineskim sistemima protivvazdušne odbrane HQ-22 i HQ-17, a nabavila je i izraelski višecijevni raketni sistem PULS, povezan sa raketama EXTRA i taktičkim balističkim projektilima "Predator Hawk". Beograd paralelno ulaže u domaću vojnu industriju, među čijim važnijim proizvodima su samohodne haubice "Nora B-52", oklopna vozila "Lazar 3", "Miloš" i M20, kao i protivvazdušni sistem PASARS. "Raspada se globalni sistem bezbjednosti" Spoljnopolitički analitičar Božo Kovačević za "24sata" ocijenio je da između Hrvatske i Srbije postoji lokalna trka u naoružanju, ali da je ona dio mnogo šireg procesa koji povezuje sa slabljenjem globalnog sistema kolektivne bezbjednosti, prije svega UN-a i OEBS-a, kao i sa promjenama evropske bezbjednosne arhitekture. Kovačević upozorava da rast naoružavanja povećava opasnost od sukoba ukoliko izostane diplomatija, navodeći da lokalni ratovi mogu prerasti u šire sukobe, dok odnos Zagreba i Beograda opisuje kroz "bezbjednosnu dilemu" u kojoj jačanje jedne vojske druga strana doživljava kao prijetnju i odgovara sopstvenim naoružavanjem. Prema njegovoj ocjeni, takva spirala može se ublažiti saradnjom i dijalogom, intenziviranjem ekonomskih odnosa, turizma i diplomatije, dok istovremeno upozorava na političke koncepte i retoriku koji dodatno opterećuju odnose Hrvatske i Srbije.
IZVOR: nezavisne.com