Srbija i Hrvatska se masovno naoružavaju - "Najave scenarija sa početka 90-tih"
Pouke iz 90-ih za Srbiju su jasne, pokrenuli su nekoliko ratova i sve su ih izgubili. Danas se Srbija oslanja na Rusiju koja je 90-ih bila slabija nego danas i sarađivala je sa Zapadom, kaže analitičar Božo Kovačević
Hrvatska vojska prolazi kroz najveću modernizaciju od osnivanja Republike Hrvatske. Ministar odbrane Ivan Anušić rekao je da će Hrvatska dobiti sisteme HIMARS i helikoptere Black Hawk prije nego što je prvobitno bilo planirano. Hrvatska je prošlog četvrtka dogovorila i nabavku 18 južnokorejskih samohodnih raketnih lansera Chunmoo K239. U okviru velike modernizacije, Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske nabavilo je ili dogovara nabavku 44 glavna borbena tenka Leopard 2A8. Ugovor o zajedničkoj nabavci potpisan je u decembru 2025. godine, a finansiranje će se provoditi od 2025. do 2030. godine. Sredstva će biti osigurana kroz finansijski instrument SAFE – Security Action for Europe. Isporuka tenkova očekuje se od 2028. do 2030. godine. Krajem decembra 2025. godine potpisan je ugovor za opremanje jedne artiljerijske brigade sa 18 samohodnih haubica kalibra 155 mm CAESAR, a isporuka se očekuje tokom 2029. godine. U decembru 2025. godine potpisan je Okvirni sporazum o nabavci 420 vojnih terenskih kamiona Tatra, koji će biti isporučeni od 2026. do 2030. godine. Opremanje se provodi kroz zajednički okvirni sporazum koji su sklopili ministarstva odbrane Češke, Slovačke i Hrvatske te kompanija Tatra Defence Systems. Potrebna finansijska sredstva bit će osigurana u državnom budžetu Republike Hrvatske na poziciji Ministarstva odbrane, kao i kroz finansijski instrument SAFE – Security Action for Europe. Kamioni Tatra ispunjavaju sve NATO standarde balističke i protuminske zaštite, a koristi ih 21 članica NATO-a. Do sada je isporučeno šest kamiona, dok se tokom 2026. godine očekuje isporuka još 92. U decembru 2025. godine potpisan je i Okvirni sporazum o nabavci FPV dronova. Zbog rastućih sigurnosnih prijetnji i sve intenzivnije upotrebe bespilotnih letjelica u savremenim vojnim operacijama, Oružane snage Republike Hrvatske iskazale su potrebu za opremanjem protudronskim sistemom. U decembru 2025. godine potpisan je Okvirni sporazum o višegodišnjem finansiranju, od 2026. do 2029. godine, za četiri sistema za suprotstavljanje bespilotnim letjelicama s kompanijom Končar Digital. Realizacija prve faze projekta planirana je do sredine 2027. godine. Krajem decembra 2024. godine s Vladom SAD-a potpisan je sporazum o isporuci osam raketnih lansera HIMARS (High Mobility Artillery Rocket System). U skladu s principom sveobuhvatnog pristupa (Total Package Approach), paket uključuje sredstva, obuku i logističku podršku neophodnu za efikasno funkcionisanje sistema HIMARS. Isporuka samohodnog višestrukog raketnog sistema HIMARS očekuje se do kraja 2028. godine. Projekt nabavke borbenih vozila pješadije Bradley započeo je prihvatanjem ponude Vlade Sjedinjenih Američkih Država za donaciju 89 vozila te potpisivanjem Pisama ponude i prihvatanja u januaru 2022. godine za kompletiranje i dovođenje 62 vozila u operativno stanje. U kompaniju Đuro Đaković Specijalna vozila d. d. isporučena su 62 donirana vozila. Do sada je izvršen remont 37 vozila, koja su predana Oružanim snagama Republike Hrvatske. Isporuka preostalih ugovorenih vozila bit će provedena postepeno do kraja 2026. godine, piše 24sata.hr. Projekt raketnog sistema protuzračne odbrane vrlo kratkog dometa Mistral započeo je u decembru 2022. godine, kada je s francuskom kompanijom MBDA potpisan ugovor o nabavci. Uz protuzračni sistem i rakete osigurani su i paket integralne logističke podrške, obuka osoblja prema principu obuke instruktora te tehnička podrška proizvođača. Dio sistema isporučen je od 2023. do 2025. godine, dok se kompletna isporuka očekuje do kraja 2026. godine. Krajem novembra 2024. godine potpisan je ugovor o nabavci naoružanog bespilotnog sistema Bayraktar TB2, koji uključuje šest letjelica Klase II s pripadajućom opremom, prema principu sveobuhvatnog pristupa. Cjelokupna isporuka bespilotnog sistema Bayraktar TB2 završena je početkom augusta 2025. godine. Prvi dio obuke letačkog i zrakoplovno-tehničkog osoblja proveden je 2025. godine, dok će drugi dio biti proveden tokom 2026. godine. Preletom posljednjeg višenamjenskog borbenog aviona u Hrvatsku 25. aprila 2025. godine kompletirana je flota od 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale. Ugovor s Vladom SAD-a o nabavci dodatnih osam helikoptera – četiri putem donacije Vlade Sjedinjenih Američkih Država i četiri nabavkom iz državnog budžeta Republike Hrvatske – potpisan je 2024. godine. Isporuka svih helikoptera, pripadajuće opreme i usluga očekuje se tokom 2028. godine. Hrvatska ima cilj opremiti mornaricu s pet obalnih ophodnih brodova, od kojih je jedan prototip, a četiri su brodovi iz serije. Prototip Omiš isporučen je krajem 2018. godine, dok je prvi obalni ophodni brod iz serije – Umag – isporučen Hrvatskoj ratnoj mornarici u januaru 2025. godine. Opremanje Obalne straže Republike Hrvatske s pet obalnih ophodnih brodova ima za cilj održavanje i unapređenje njenih sposobnosti nadzora i zaštite prava i interesa Republike Hrvatske na moru. Obalni ophodni brodovi važni su za nadzor i zaštitu hrvatskog morskog teritorija te kontrolu granica. Ministarstvo odbrane je u okviru modernizacije i opremanja Hrvatske vojske započelo proces nabavke broda tipa korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu. S druge strane, Srbija je također nabavila 12 aviona Rafale, kao i kineske protuzračne sisteme HQ-22 i HQ-17. Nabavila je i izraelski PULS, višecijevni raketni sistem koji može koristiti različite vrste vođenih raketa i projektila. Srbija ga je nabavila od izraelske kompanije Elbit, a uz PULS su povezani i raketni sistemi EXTRA te taktički balistički projektili Predator Hawk. Srbija istovremeno ulaže i u domaće sisteme. Među važnijima su samohodne haubice Nora B-52, oklopna vozila Lazar 3, Miloš i M20, kao i domaći protuzračni sistem PASARS. Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević kaže za da se utrka u naoružavanju Hrvatske i Srbije odvija, ali da je potrebno posmatrati i širi geopolitički kontekst. - Događa se utrka u naoružavanju na lokalnom nivou ovdje, ali to je uvjetovano i raspadom globalnog kolektivnog sigurnosnog sistema, prvenstveno sistema UN-a, a na regionalnom nivou OSCE-a, koji očito više ne funkcioniše. Problem predstavlja i EU koja svoj status percipira tako da nužno mora biti suprotstavljena Rusiji. OSCE je funkcionisao kada su sve strane, uključujući Rusiju, SAD i Kanadu, učestvovale u definisanju evropske sigurnosne arhitekture. Negdje od 1999. godine zapadne zemlje počele su ignorisati Rusiju i polako uspostavljati arhitekturu evropske sigurnosti bez Rusije i u sve većoj mjeri protiv Rusije. Tu politiku nastavlja Evropska unija, objasnio je Božo Kovačević. Dodaje da je najbolje rješenje diplomatija, jer bez dijaloga raste mogućnost izbijanja rata. - Sve ove utrke u naoružavanju širom svijeta pripreme su za rat. Do rata će doći ako se odmah ne počne angažovati diplomatija. Lokalni sukobi mogu prerasti u globalne i zato je diplomatija neophodna, rekao je Kovačević. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je da su naoružavanje, zapaljiva retorika i državni pogreb ratnog zločinca Ratka Mladića dokaz da Srbija želi vratiti politiku iz devedesetih godina. - Pouke iz 90-ih za Srbiju su jasne, pokrenuli su nekoliko ratova i sve su ih izgubili. Danas se Srbija oslanja na Rusiju koja je 90-ih bila slabija nego danas i sarađivala je sa Zapadom. Problem za njih je da su oni samo instrument za ostvarivanje ruskih interesa, a Rusija koja samu sebe ne može odbraniti od ukrajinskih napada ne može biti garant sigurnosti za Srbiju. Odluka o pokretanju rata je iracionalna, ali to ne znači da srpsko rukovodstvo ne razmišlja o tome. Kod Hrvatske i Srbije trenutno vidimo i sigurnosnu dilemu, jedna strana se naoružava kako bi ojačala svoju sigurnost, a druga strana to vidi kao ugrožavanje svoje sigurnosti pa i ona kreće s naoružavanjem i tako se stvara opasna spirala. Sigurnosne dileme mogu se prevazići uspostavljanjem saradnje i dijaloga, intenziviranjem ekonomske saradnje, turizma, radom na kulturi sjećanja i istovremenim intenziviranjem sadržajne diplomatije tako da svaka strana da odgovore na goruća pitanja - rekao je Božo Kovačević i dodao da Srbija ima i svoje nezavisne vanjskopolitičke ciljeve, a da oni nisu striktno u službi Moskve. - Koncepcija srpskog svijeta je imperijalistička, ona relativizira međunarodne granice. Ta koncepcija može se shvatiti kao najava ponavljanja scenarija s početka 90-ih godina kada je Miloševiću činjenica da Srbi žive i van Srbije bila dovoljna za upotrebu oružane sile. Ona je trenutno u fazi inkubacije i čekaju da se stvore povoljne međunarodne okolnosti koje bi im dozvolile da je ostvare, zaključio je Božo Kovačević.
IZVOR: oslobodjenje.ba