Socijalna karta čeka, kome se štima softver od 600.000 KM?

Socijalna karta čeka, kome se štima softver od 600.000 KM?

Socijalna karta, taj veliki zalogaj Vlade koji od obećanja dalje godinama ne odmiče. Karta bi javno prikazala stopu siromaštva, objasnila kako žive građani Srpske i ko je u stanju socijalne potrebe – ono što vlasti već znaju. I kada je odlučeno da se krene u izradu, vlasti su još malo zakomplikovale raspisavši tender za izradu softvera sa rigoroznim uslovima.

Socijalna karta, taj veliki zalogaj Vlade koji od obećanja dalje godinama ne odmiče. Karta bi javno prikazala stopu siromaštva, objasnila kako žive građani Srpske i ko je u stanju socijalne potrebe – ono što vlasti već znaju. I kada je odlučeno da se krene u izradu, vlasti su još malo zakomplikovale raspisavši tender za izradu softvera sa rigoroznim uslovima. Tim od 10 stručnjaka bez ikakvog preklapanja uloga, posjedovanje četiri međunarodna ISO standarda i dokaz da je prošlogodišnji promet firme bio minimalno 956.000 maraka, samo su neki od uslova koje je Vlada postavila za izradu softvera socijalne karte, u vrijednosti od 600.000 maraka. Šta pokazuje vlast odugovlačenjem ovog procesa i šta se krije iza većine tendera, objašnjavaju narodni poslanici Bojan Kresojević i Đorđe Vučinić. „Sada kada treba sprovesti tender za izradu softvera, koji podrazumijeva podlogu za socijalnu kartu, definišu uslove koji mogu samo dovesti u pitanje cijeli ovaj proces i dodatno razvući sve ovo što se odnosi na socijalnu kartu. To pokazuje neodgovornost i nedovoljnu svijest ovih ljudi da se bave onim što zaista treba da bude njihov posao, a to je poboljšanje položaja svih kategorija u Republici Srpskoj. Obično se oni pozabave tenderima i kupovinom nekretnina, ali nikada ne rade ono što je zaista njihov posao“, kaže Kresojević. „Javna je tajna da se kod nas pobjednik tendera zna i prije njegovog raspisivanja. To se svakako rješava na način da se praktično nacrta put onoj firmi koja treba da dobije posao ili javnu nabavku. Favorizovanje te firme gotovo uvijek znači veću cijenu radova, odnosno da ta firma, koja u tim uslovima praktično jedina ispunjava uslove, može sama da izdiktira cijenu radova koja uvijek prelazi normalne iznose. Kasnije se, znamo, na taj način izvlači budžetski novac svih građana Srpske“, tvrdi Vučinić. Firma koja bude izabrana imaće rok od četiri mjeseca za završetak softvera, a 70 odsto novca dobija tek po završenom poslu. Socijalna karta trebalo bi da pokaže kako žive građani u Srpskoj i kakvo je stvarno stanje u društvu, ali čitav proces realizacije traje predugo, kažu naši sagovornici. „Vlast u Republici Srpskoj itekako zna kako živi njen narod i imaju sve te podatke i parametre: kolika je stopa siromaštva, kolike su plate i penzije, te koliko je ljudi u stanju socijalne potrebe. Umjesto što nam mažu oči ovim najnovijim najavama, oni to, nažalost, koriste na najgrublji i najmorbidniji način – kupujući upravo te kategorije stanovništva kako bi ostali na vlasti još četiri godine“, ističe Vučinić. Uvođenjem ove jedinstvene baze i automatskom provjerom sa Poreskom upravom, MUP-om i Fondom PIO, trebalo bi da bude onemogućeno da pojedinci nezakonito primaju pomoć iz više različitih izvora ili opština, te da pomoć ode onima kojima je stvarno potrebna.