Uporno odbija objaviti dokumentaciju: Zašto Šteta tako grčevito krije ugovore
Javnost ima pravo znati šta je ugovoreno, pod kojim uslovima, koliko su koštali radovi i jesu li obaveze i cijene naknadno mijenjane
Ministarstvo saobraćaja KS, na čijem je čelu Adnan Šteta, ponovo je odbilo javnosti omogućiti pristup ugovoru o rekonstrukciji tramvajske pruge Marijin Dvor – Ilidža, njegovim aneksima i ponudi kineskog konzorcija koji je izabran za izvođača radova. Nova odluka donesena je uprkos tome što je Kantonalni sud u Sarajevu ranije uvažio tužbu Transparency Internationala BiH, poništio prvobitnu odluku Ministarstva i naložio da se o zahtjevu ponovo odluči u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama. Zatvorili vrata Umjesto objavljivanja dokumentacije i otklanjanja svih sumnji, Ministarstvo je ponovo zatvorilo vrata javnosti. TI BiH je zbog toga uložio prigovor, o kojem Šteta, kao drugostepeni organ, mora odlučiti u roku od 30 dana. - Ukoliko se usvoji prigovor, onda bi trebao da bude odobren pristup ugovorima. U suprotnom, ukoliko prigovor bude odbijen, TI će najvjerovatnije ponovo pokrenuti tužbu – kazala je Ena Kljajić Grgić, rukovodilac Centra za pružanje pravne pomoći u TI-u BiH. To bi značilo nastavak pravne borbe koja može trajati još dvije godine. Javnost ima pravo znati šta je ugovoreno, pod kojim uslovima, koliko su koštali radovi i jesu li obaveze i cijene naknadno mijenjane. Prvobitni ugovor za rekonstrukciju pruge bio je vrijedan više od 40 miliona KM, ali su ugovor, aneksi i ponuda izvođača ostali izvan domašaja građana koji će kredit na kraju vraćati. Ministarstvo svoje postupanje pravda zaštitom komercijalnih interesa izvođača. Međutim, iz TI BiH upozoravaju da javni organi na taj način interese stranih kompanija stavljaju ispred interesa građana koji plaćaju skupe infrastrukturne projekte. Visok stepen Ugovor je dospio u fokus javnosti nakon istraživanja „Detektora“, koji je objavio da je Ministarstvo 2022. godine tajnim označilo dokument vrijedan više od 40 miliona KM. Šteta je ranije tvrdio da ugovor ne može objaviti zbog zakonskih ograničenja, ali je Kantonalni sud ocijenio da je prvobitna odluka o uskraćivanju pristupa bila nezakonita. - Ovdje možda važnije pitanje zašto institucija toliko insistira na zaštiti ugovora od pitanja šta se konkretno u njima nalazi. Ako nema ničega što bi ugrozilo javni interes, onda bi bilo logično očekivati visok stepen transparentnosti, posebno kada građani plaćaju projekt. Naravno, moguće je da postoje legitimni poslovni podaci koji se mogu zaštititi, ali to ne znači automatski da cijeli ugovor treba biti nedostupan javnosti – kazala je novinarka „Detektora“ Selma Melez-Pezo za „Avaz“. Zato se sada više ne postavlja samo pitanje šta piše u ugovoru nego i zbog čega Ministarstvo toliko uporno sprečava javnost da to sazna. Ako u dokumentaciji nema ničega spornog, njeno objavljivanje bilo bi najjednostavniji način da se uklone sve sumnje.
IZVOR: avaz.ba