Načelnici kao "lokomotive" lista: Glas jednom, u klupi drugi
Pred Opće izbore 4. oktobra 2026. ponavlja se praksa iz prethodnih ciklusa. Aktuelni načelnici i gradonačelnici izlaze na liste za više nivoe vlasti, a dio onih koji osvoje mandate potom ih ne preuzme.
Pred Opće izbore 4. oktobra 2026. ponavlja se praksa iz prethodnih ciklusa. Aktuelni načelnici i gradonačelnici izlaze na liste za više nivoe vlasti, a dio onih koji osvoje mandate potom ih ne preuzme. Među organizacijama koje to godinama prate je Istinomjer. U medijima se ustalio naziv "lažni kandidati". To je medijski i analitički izraz, a ne zakonska kategorija. Ne može se unaprijed primijeniti na sve ovogodišnje kandidate. Neki su najavili da će mandat preuzeti, a za većinu namjera nije poznata. Brojke Istinomjer ove godine broji 40 neposredno izabranih načelnika i gradonačelnika na listama: 16 za Narodnu skupštinu RS 10 za kantonalne skupštine 7 za Predstavnički dom Parlamenta FBiH 5 za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 2 za Predsjedništvo BiH Brojanje ne obuhvata posredno izabrane gradonačelnike Sarajeva i Brčkog. Gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić također je na listi za Skupštinu KS, pa ova analiza obuhvata 41 nosioca lokalne izvršne funkcije. Obim je veći nego 2022. Tada se kandidovalo 30 načelnika i gradonačelnika, mandat je osvojilo 17, a preuzelo ga je samo pet. Dvanaest od 17, odnosno oko 71 posto, mandat nije preuzelo. Isti obrazac vidi se i 2018. Mandate su tada osvojili: Šuhret Fazlić (Bihać) Zlatko Hujić (Bosanski Petrovac) Ibrahim Hadžibajrić (Stari Grad Sarajevo) Semir Efendić (Novi Grad Sarajevo) Zikrija Duraković (Bužim) Fuad Kasumović (Zenica) Muhamed Ramović (Goražde) Svi osim Hujića odustali su od osvojenih mandata, nakon čega ih je CIK dodijelio sljedećim kvalificiranim kandidatima s njihovih lista. Oni su ostali na čelu lokalnih zajednica. Pravni okvir i šta je novo od 2024. Izborni zakon BiH ne zabranjuje aktuelnim načelnicima i gradonačelnicima da se kandiduju na općim izborima. Član 1.8 propisuje nespojivost istovremenog obavljanja izabrane zakonodavne i izvršne funkcije, a načelnik i gradonačelnik spadaju u izvršne funkcije. Do 2024. to je značilo jednostavan izbor. Ko želi ostati načelnik, odriče se novog mandata izjavom CIK-u, a CIK mandat dodjeljuje sljedećem kvalificiranom kandidatu s liste. Takve izjave znale su stići već dan nakon potvrde rezultata. Izmjenama iz 2024. uvedeno je mirovanje mandata. Izabrani kandidat koji želi ostati na izvršnoj funkciji može prihvatiti zakonodavni mandat i prije konstituirajuće sjednice zatražiti njegovo stavljanje u mirovanje. Postupak izgleda ovako: Zahtjev se podnosi CIK-u na obrascu MM-1, uz obavještavanje zakonodavnog organa. Mirovanje počinje petog dana od podnošenja pisanog zahtjeva. Dok mandat miruje, CIK privremeni zamjenski mandat dodjeljuje sljedećem kvalificiranom kandidatu s iste liste. Po prestanku izvršne funkcije nosilac može zatražiti aktiviranje mandata ako se CIK-u obrati u roku od osam dana. Mandat se i dalje može potpuno odbiti. Mirovanje se odnosi na zakonodavne mandate, a ne na izbor u Predsjedništvo BiH. To je važno za kandidature Semira Efendića i Marinka Božovića. Opći izbori 2026. prvi su opći izbori nakon uvođenja ovog mehanizma. Mandat se, međutim, ne može predati kolegi po vlastitom izboru. Birač koji označi kandidata istovremeno glasa za njegovu listu, a broj glasova liste određuje broj mandata. Ko će dobiti mandate unutar liste najprije određuju preferencijalni glasovi i prag od 20 posto. Taj prag je izmjenama iz 2016. za opće izbore, uključujući kantonalne skupštine, podignut s 5 na 20 posto. Ako tako nisu popunjeni svi mandati koje je lista osvojila, preostali se dodjeljuju prema prvobitnom redoslijedu kandidata na listi. Glasovi popularnog načelnika zato mogu doprinijeti osvajanju dodatnog mandata, ali ga ne donose automatski. Docent Adis Arapović upozorio je da kandidat koji naslijedi mandat može imati drastično lošiji lični rezultat. Primjeri Kanton Sarajevo 2022. Prema objavi Vlade KS, mandate su CIK-u vratili Semir Efendić, Benjamina Karić, Edin Forto i Adnan Šteta. Umjesto njih ušli su sljedeći s kandidatskih lista. Efendić je bio nosilac liste SBiH kao načelnik Novog Grada, a Karić nositeljica liste SDP-a kao gradonačelnica Sarajeva. Forto i Šteta bili su premijer i ministar. To pokazuje da praksa nije ograničena na načelnike. Serijski slučajevi. Fuad Kasumović je 2026. ponovo nosilac liste BHI-KF za Skupštinu ZDK, iako mandat osvojen 2022. nije preuzeo. Još 2018. je u kampanji najavio da će mjesto prepustiti sljedećem s liste. Ovo mu je treći ciklus zaredom. Kantonalne liste 2026. Nermin Muzur (Ilidža) prvi je na listi NiP-a za Skupštinu KS. Benjamina Karić, sada načelnica Novog Sarajeva, druga je na listi SDP-a za Skupštinu KS. Samir Avdić je 12. na listi NiP-a za Skupštinu KS. Amar Dovadžija (Ilijaš) je 40. na listi NiP-a za Skupštinu KS. Mujo Sofradžija (Foča FBiH) vodi listu Stranke narodnog poštenja za Skupštinu BPK. Ukupno je 14 lokalnih čelnika prvo na svojim listama, među njima gradonačelnici Bihaća, Visokog, Cazina i Lukavca. Neki otvoreno govore o motivima. Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić, nosilac liste POMAK-a za Skupštinu USK, kaže da odluku o mandatu još nije donio i da prvo treba napraviti rezultat. Načelnik Neuma Dragan Jurković navodi da je na listi za Skupštinu HNK iz političkih razloga, da pomogne stranci, i to s 22. mjesta. Republika Srpska Prema Istinomjerovoj razradi, 19 aktuelnih načelnika i gradonačelnika iz RS-a kandiduje se za NSRS ili državni parlament. Šesnaest ih ide za NSRS. Trojica idu za Predstavnički dom PSBiH, svi s lista SNSD-a: načelnik Šipova Milan Kovač, gradonačelnik Dervente Igor Žunić i načelnik Vlasenice Miroslav Kraljević. To je gotovo 30 posto od 64 lokalne zajednice. S Marinkom Božovićem, načelnikom Istočne Ilidže i kandidatom SDS-a za Predsjedništvo BiH, ukupno ih je 20. Draško Stanivuković i Miroslav Bojić 2022. su osvojili mandate i ostali na lokalnim funkcijama, a sada su ponovo nosioci lista. Stanivuković je tada bio na listi PDP-a, a sada je na listi Pokreta Sigurna Srpska. Zašto stranke to rade Politička analitičarka Tanja Topić smatra da stranke svjesno stavljaju lokalne čelnike na liste jer procjenjuju da donose najviše glasova. Po njenom mišljenju, malo ko će izvršnu vlast zamijeniti skupštinskom klupom. Buka kao ilustraciju navodi opći fond budžeta Banje Luke od oko 284 miliona KM. Bivša državna zastupnica Maja Gasal tvrdi da u kampanji učestvuju i organizacije kojima su ti funkcioneri dodjeljivali budžetski novac. To je njena tvrdnja. Izvor ne navodi konkretne primjere ni dokumentaciju. Novinarka Rubina Čengić u praksi vidi znak da stranke nemaju nove ljude ni identitet zasnovan na političkoj ideji. Politolog Tarik Kapetanović ocjenjuje da tako građaninu "nudite čovjeka kao proizvod, a nakon izbora mu isporučite nekog drugog". Njegov je vrijednosni sud da je to u skladu sa slovom zakona, ali ne i sa smislom demokratije. Na pitanje zašto birači takve kandidate i dalje nagrađuju, Topić upućuje na klijentelističke odnose i skrivene interese dijela birača. Druga strana Nisu sve kandidature takve. Načelnica Jezera Snežana Ružičić i Bojo Gašanović, načelnik Istočnog Starog Grada s pet mandata, izričito kažu da bi mandat preuzeli. Ni preuzimanje mandata nije bez cijene. Istinomjer podsjeća da se time krši obećanje biračima o četiri godine vođenja lokalne zajednice. Nakon što su 2022. gradonačelnici Bihaća i Tuzle, Šuhret Fazlić i Jasmin Imamović, prešli na više nivoe vlasti, Istinomjer je zaključio monitoring njihovih lokalnih obećanja i objavio rezultate za skraćene mandate. Može se zato reći da birač u oba scenarija ostaje uskraćen za nešto što mu je obećano: za zastupnika kojeg je zaokružio ili za načelnika kojeg je izabrao. To je politička ocjena, a ne provjerljiva činjenica. Moguća rješenja Arapović je u zborniku ANUBiH iz 2021. napisao da bi sprečavanje takozvanih lažnih kandidatura trebalo biti jedan od sistemskih elemenata zaštite integriteta izbornog procesa. Pozvao je i na preispitivanje neograničenog broja načelničkih mandata. Ograničenje broja mandata je, dakle, dokumentovan prijedlog. U javnoj raspravi mogle bi se razmotriti još dvije opcije: obavezna ostavka na izvršnu funkciju u slučaju kandidature i obavezna javna izjava kandidata o namjeri da preuzme mandat. Njih navedeni izvori ne sadrže. Izmjene iz 2024. nisu postavile novu prepreku ovakvim kandidaturama. Naprotiv, može se argumentovati da su smanjile njihov politički rizik. Načelnik koji ostane na izvršnoj funkciji više ne mora trajno odbiti osvojeni zakonodavni mandat, nego zadržava mogućnost da ga kasnije aktivira.
IZVOR: n1info.ba