Ugledni američki medij: Trump gubi rat, Iran kontroliše ključne pravce
Jedan od najvećih problema za Washington predstavlja Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih pomorskih pravaca za svjetsku trgovinu energentima
Višemjesečni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana nije donio Washingtonu ostvarenje glavnih strateških ciljeva, dok je Teheran uspio zadržati važne poluge utjecaja na sigurnost i ekonomiju Bliskog istoka, ocjenjuje Foreign Policy u novoj analizi. Američki predsjednik Donald Trump početkom marta tvrdio je da su SAD već "pobijedile" u ratu, ali da još treba "dovršiti posao". Više od pola godine kasnije, međutim, sukob i dalje traje, proširio se na druge dijelove regije, dok diplomatski napori ostaju bez konkretnog rješenja. Trump je u srijedu ponovo rekao da se nada da je rat pri kraju i sugerirao da bi Iran mogao biti spreman na dogovor. Prema podacima američkog Congressional Budget Officea, rat je do početka augusta koštao SAD više od 38 milijardi dolara, a troškovi bi, zavisno od intenziteta sukoba, mogli rasti za dodatne milijarde dolara mjesečno. Sukob je istovremeno opteretio američke vojne kapacitete i utjecao na globalno tržište energije. Foreign Policy navodi da Washington nije ostvario ciljeve koji su se odnosili na ograničavanje iranskog regionalnog utjecaja, vojne sposobnosti, stabilnost režima i nuklearni program. Gregory Brew, stručnjak za Iran i viši analitičar Eurasia Groupa, ocijenio je da SAD nisu ostvarile glavne strateške ciljeve. Jedan od najvećih problema za Washington predstavlja Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih pomorskih pravaca za svjetsku trgovinu energentima. Iran je tokom rata pokazao da može ozbiljno ograničiti, pa i praktično zatvoriti prolaz kroz ovaj strateški pravac. Time je Teheran dobio snažnu polugu utjecaja na međunarodno tržište nafte i plina. Foreign Policy je ranije objavio da kroz Hormuz u normalnim okolnostima prolazi približno petina svjetske nafte. Američki pokušaji da ponovo uspostave slobodan prolaz kroz moreuz nisu riješili problem. Naprotiv, pitanje kontrole nad Hormuzom ostalo je jedno od centralnih pitanja odnosa Washingtona i Teherana. Dodatni pritisak na SAD predstavlja situacija u Jemenu, gdje su Huti, grupa koju podržava Iran, posljednjih sedmica ostvarili teritorijalne pomake duž obale Crvenog mora. Reuters je objavio da su Huti zauzeli područja koja im omogućavaju veći utjecaj na Bab el-Mandeb, strateški moreuz koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom. Među područjima koja su zauzeli nalazi se i luka Mocha, dok su preuzeli kontrolu i nad otokom Perim, poznatim i kao Mayun. Takav razvoj događaja otvorio je mogućnost dodatnih poremećaja na jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca. Bab el-Mandeb posebno je značajan jer predstavlja ključnu vezu između Crvenog mora i šireg pomorskog puta prema Sueckom kanalu. Istovremeno su ponovo porasle tenzije između Huta i Saudijske Arabije. Rijad je, prema izvještajima, privremeno obustavio rad naftovoda Istok-Zapad nakon napada dronom, dok su saudijske vlasti odgovornost pripisale grupama povezanim s Iranom. Još jedan element iranskog regionalnog utjecaja jeste položaj grupa koje Teheran podržava. Hamas i Hezbollah danas su slabiji nego ranije, ali Foreign Policy ukazuje na to da je njihovo slabljenje prvenstveno posljedica izraelskih vojnih operacija u Gazi i Libanu, a ne direktnog djelovanja Sjedinjenih Američkih Država. Istovremeno, Iran je tokom rata uspio zadržati sposobnost da utiče na ključne pomorske pravce i regionalne aktere. Upravo kontrola ili mogućnost ometanja saobraćaja kroz Hormuz i prijetnja novim poremećajima u Crvenom moru daju Teheranu značajnu pregovaračku polugu. Foreign Policy je ranije zaključio da je sposobnost Irana da zatvori Hormuz jedna od njegovih najvažnijih poluga u odnosu prema Washingtonu. Rat je tako, umjesto jasnog završetka i ostvarenja svih američkih ciljeva, ostavio otvorena pitanja o budućnosti iranskog nuklearnog programa, regionalnom utjecaju Teherana, sigurnosti pomorskih pravaca i ulozi SAD-a na Bliskom istoku.
IZVOR: oslobodjenje.ba