Susjedi o izborima u BiH: "Rat, nacionalne podjele i bitka za hrvatskog člana"
Bosna i Hercegovina ušla je u treću sedmicu kampanje za Opće izbore 4. oktobra, a već prve dvije pokazale su da se politička bitka ponovo više vodi oko identiteta, ratne prošlosti i međunacionalnih prijepora nego oko ekonomskih problema, piše Hina.
Bosna i Hercegovina ušla je u treću sedmicu kampanje za Opće izbore 4. oktobra, a već prve dvije pokazale su da se politička bitka ponovo više vodi oko identiteta, ratne prošlosti i međunacionalnih prijepora nego oko ekonomskih problema, piše Hina. U skladu s Izbornim zakonom, zvanična kampanja počela je 4. septembra i traje do 3. oktobra u 7 sati, kada počinje izborna šutnja. Na izborima 4. oktobra birat će se članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske te zastupnici u skupštinama deset kantona u Federaciji BiH. U Centralni birački spisak upisano je nešto više od 3,4 miliona birača. Riječ je o desetim Općim izborima održanim nakon rata, a politička atmosfera ponovo je obilježena ratnim naslijeđem. Sam početak kampanje poklopio se sa smrću ratnog zločinca Ratka Mladića, bivšeg komandanta bosanskih Srba, koji je pred međunarodnim sudom pravosnažno osuđen za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Njegova smrt ponovo je otvorila političke rasprave o odnosu prema ratnoj prošlosti. U javnom prostoru uglavnom su se vodile oštre polemike između političkog Sarajeva i Banje Luke, uz potpuno suprotstavljene pozicije – od ratnog zločinca do heroja. Bitka za hrvatskog člana Predsjedništva U kampanji se ponešto govori o platama, penzijama, obrazovanju, investicijama i evropskom putu, pa čak i o poskupljenju nafte, ali najveće reakcije izazivaju izjave o ratnim protagonistima ili vodećim političarima, Hrvatskoj, Srbiji te pitanju ko treba birati hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U utrci su kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović, Zdenko Lučić, iza kojeg stoji pet opozicionih hrvatskih stranaka, te Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte Željka Komšića, koji je u četiri navrata biran u Predsjedništvo protivno većinskoj volji Hrvata i uz dominantnu podršku bošnjačkih birača. Zato je i ova kampanja troje kandidata jasno usmjerena prema različitim biračkim tijelima. Filipović u kampanji naglašava ravnopravnost Hrvata i legitimno političko predstavljanje, Lučić napada dugogodišnju dominaciju HDZ-a BiH i njegovog čelnika Dragana Čovića, dok Kovačević svoju kandidaturu predstavlja kao dio šire borbe protiv politika HDZ-a BiH i Zagreba. Filipović je kampanju otvorila porukom da „hrvatski narod mora imati jednaka politička prava poput druga dva konstitutivna naroda i pravo slobodno izabrati svoje legitimne predstavnike“. Pritom je naglasila da se politika ne bi trebala fokusirati samo na preglasavanja nego i na zdravstvo, energetiku, plate, penzije, škole i prilike za mlade i porodice. Posebnu pažnju izazvala je njena najava da će, bude li izabrana, ponovo otvoriti ured hrvatskog člana Predsjedništva u Mostaru. Nezavisni kandidat Zdenko Lučić, kojeg podržava hrvatska opoziciona petorka, svoju kampanju velikim dijelom gradi upravo na kritici Dragana Čovića i političkih veterana. „Trideset godina politiku u BiH vode ista tri đuturuma (turc. staraca), uvjeravajući nas da bez njih sve pada u haos“, rekao je. „Ne dozvolite da jedna stranka ili jedan pojedinac ima monopol nad određenom porodicom, da je zarobi“, dodao je, pozivajući mlade birače da izađu na izbore. Lučić tako izbor za hrvatskog člana Predsjedništva ne predstavlja samo kao pitanje odnosa Hrvata i Bošnjaka nego i kao pitanje promjene unutar hrvatskog političkog korpusa. Njegova kampanja direktno je usmjerena protiv Čovića, kojeg optužuje za monopoliziranje odlučivanja u HDZ-u BiH. Kovačević zaoštrava retoriku Kampanja Slavena Kovačevića potpuno je drugačija. Komšićev dosadašnji savjetnik u Predsjedništvu BiH svoju kandidaturu otvoreno predstavlja kao pokušaj zaustavljanja HDZ-a BiH, ali i SNSD-a Milorada Dodika. U svojim predizbornim porukama naglasak stavlja na medijska nagađanja o mogućnosti da Dodika nakon izbora pomiluju hrvatski i srpski član Predsjedništva iz HDZ-a BiH i SNSD-a. „Milorad Dodik neće biti premijer entiteta Republika Srpska, jer neće biti pomilovan. Našom pobjedom u utrci za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, priča o njegovom pomilovanju je završena. Nema pomilovanja“, poručio je Kovačević. „Borim se protiv toga da politike Ratka Mladića i Slobodana Praljka budu zastupljene u Predsjedništvu BiH“, dodao je Kovačević. Kovačević je istovremeno otvorio i front prema Hrvatskoj, koju stavlja u istu ravan sa Srbijom. „Njih (Hrvatsku i Srbiju) povezuju dvije zajedničke stvari. Prva, da su obje države izvršile agresiju na BiH. I druga, i jedni i drugi su pokušali promijeniti demografsku sliku BiH kroz ratne zločine, etničko čišćenje i na kraju genocid“, rekao je Kovačević, iako pritom za to izjednačavanje ne nudi nikakav dokaz niti sudsku presudu. Identičnu tezu razvija i njegov šef Željko Komšić, koji je rekao da je „BiH glavno jelo na meniju velikohrvatskih i velikosrpskih politika“. Oštre reakcije na tezu o „građanskoj državi“ Iz tih izjava vidljiv je obrazac kampanje prema kojem se izbor Kovačevića predstavlja kao način suprotstavljanja HDZ-u BiH i mobilizacijska strategija usmjerena prema bošnjačkim biračima koji takve aktere vide kao prijetnju konceptu države koji zastupa DF. Upravo se oko pojma „građanske države“ sudaraju dva potpuno različita politička pogleda na Bosnu i Hercegovinu. Na te poruke vrlo je oštro reagirao na portalu Svjetla riječi u kolumni fra Petar Jeleč, definitor Franjevačke provincije Bosne Srebrene, koji smatra da DF zloupotrebljava koncept građanske države. On je u svom komentaru aktuelne kampanje napisao da je priča o „građanskoj državi cinična ideološka maska i paravan za provođenje nacionalne prevlasti najbrojnijeg bošnjačkog naroda i sistemsko preglasavanje manjeg hrvatskog naroda“. DF je optužio da je „svojom politikom udario zadnji čavao u lijes bilo kakvoj građanskoj Bosni i Hercegovini“. Prijepori između naroda i unutar naroda Uoči izbora oglasila se i Biskupska konferencija BiH. Nisu pozvali na glasanje za određenu stranku ili kandidata, nego katolike da se masovno odazovu na izbore. Ipak, biskupi su iznijeli svoje kriterije za pravedan izborni proces. Posebno su istaknuli dostojanstvo svakog čovjeka, vladavinu prava, mir, pomirenje i zajedničko dobro, ali i ravnopravnost konstitutivnih naroda. „Samo Bosna i Hercegovina u kojoj se poštuju jednakopravnost konstitutivnih naroda, njihovo pravo na legitimno političko predstavljanje te jednako dostojanstvo i prava svakoga građanina i naroda može biti istinski demokratska i stabilna država“, poručili su. Upozorili su i na preglasavanje malobrojnijih naroda, kupovinu glasova, politički klijentelizam i zloupotrebu javnih institucija u stranačke svrhe. Dok se u hrvatsko-bošnjačkom prostoru vode rasprave o predstavnicima i ustavnom uređenju, srpska politička scena ima svoj unutrašnji sukob. Čelnik najveće srpske stranke SNSD-a Milorad Dodik tvrdi da Draško Stanivuković, koji je na čelu Pokreta sigurna Srpska i gradonačelnik Banje Luke, neće biti premijer Republike Srpske. „Jedino što je sigurno je to da Draško Stanivuković neće biti premijer“, rekao je Dodik. Stanivuković, koji je u koaliciji sa SDS-om i predstavlja opoziciju SNSD-u, takvu je tvrdnju odbacio i poručio da će konačnu političku matematiku ispisati građani na izborima. Time se pokazuje još jedna važna dimenzija ovogodišnje kampanje – izborna kampanja u BiH je višeslojna. Ne radi se samo o prijeporima između Bošnjaka, Hrvata i Srba nego i unutar samih nacionalnih političkih prostora. Lučić napada Čovića i HDZ BiH, Stanivuković izaziva Dodika, dok se na bošnjačkoj političkoj sceni SDA Bakira Izetbegovića pokušava vratiti u središte političke moći obračunavajući se s Trojkom predvođenom SDP-om, koja je posljednje četiri godine bila na vlasti. Hrvatska, Srbija i Brisel Izetbegović svoju kampanju nastoji fokusirati na ekonomske teme. Program je nazvao „3x50“ – 50 milijardi maraka investicija, 50.000 novih radnih mjesta i 50 posto veće plate i penzije. Denis Bećirović također naglašava ekonomiju i ljudski kapital. „Ljudi su najvrjedniji resurs koji Bosna i Hercegovina ima“, poručio je, govoreći o obrazovanju, digitalnim vještinama, nauci, inovacijama, poduzetništvu, ulaganjima i novim radnim mjestima. Ipak, ekonomske teme teško uspijevaju nadjačati nacionalne. Čak i kada kandidati govore o platama, školama ili investicijama, politički prostor brzo se vraća na pitanje ko koga predstavlja i ko koga može izabrati. Ova izborna kampanja dobila je i međunarodnu dimenziju. Čelnik Naroda i pravde i bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković je, naprimjer, kritizirao navodne nastupe hrvatskih političkih predstavnika u Brisel, tvrdeći da je Željana Zovko evropskim institucijama predstavila BiH kao zemlju sukoba triju strana i Bošnjake kao prijetnju Evropi. „Jedna osoba, Željana Zovko, zatrovala je sve briselske urede tezom kako je ovo zemlja sukoba tri strane i kako su radikalni muslimani prijetnja za Europu. Najtolerantniji narod svijeta koji živi s ubojicama, koji živi s počiniteljima zločina, bio je prezentiran u Bruxellesu kao najradikalniji dio naše zajednice“, rekao je Konaković. S hrvatske strane, pak, u evropskim institucijama javno se isključivo govori o problemu preglasavanja Hrvata i potrebi osiguranja njihovog legitimnog političkog predstavljanja. BiH između evropskog puta i domaće politike Sve se to događa dok je BiH formalno na evropskom putu, ali uz ozbiljan zastoj. Zemlja je zahtjev za članstvo u EU podnijela 2016. godine, kandidatski status dobila u decembru 2022., a Evropsko vijeće u martu 2024. odlučilo je otvoriti pristupne pregovore. Evropska komisija je, međutim, u izvještaju za 2025. upozorila da je reformska dinamika zastala i da je usvojen tek vrlo ograničen broj reformi. Bosna i Hercegovina tako u kampanju ulazi s velikim raskorakom između evropskih ambicija i domaće političke stvarnosti. Dok EU traži reforme, vladavinu prava i funkcionalne institucije, predizborna retorika ponovo se vraća na ratne zločine, nacionalne identitete, političko predstavljanje i odnose sa Zagrebom i Beogradom. U prve dvije sedmice kampanje tako su se otvorila najmanje tri različita politička fronta. Jedan je međunacionalni – između različitih vizija odnosa Bošnjaka, Hrvata i Srba i budućeg uređenja države. Drugi je unutarnacionalni – između političkih aktera koji se takmiče za prevlast unutar vlastitih biračkih korpusa. Treći je međudržavni – kroz stalno uvlačenje Hrvatske i Srbije u unutrašnju političku kampanju BiH. Zbog toga se dosadašnji tok kampanje može opisati kao političko nadmetanje u kojem dominira strah od navodne podjele BiH, što se koristi kao snažan mobilizacijski argument prema biračima. Ono što zasad ostaje u drugom planu jesu pitanja koja direktno određuju svakodnevni život – iseljavanje, plate, penzije, poskupljenja zbog skoka cijena nafte i energenata, obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura i ekonomija. O njima kandidati govore, ali politički prostor najviše osvajaju rečenice o Čoviću, Dodiku, Hrvatskoj, Srbiji, Mladiću, Praljku, preglasavanju i „građanskoj državi“. Izuzetak u kampanji Ipak, postoje i izuzeci. Jedan od njih je SDP-ov kandidat za bošnjačkog člana državnog vrha Denis Bećirović, koji govori iz potpuno drugačije izborne perspektive. „Ne pristajem na svađalačku politiku. Moji stvarni protivnici su nezaposlenost, kriminal, korupcija, siromaštvo i nepravda“, poručio je Bećirović. "Do izbora 4. oktobra ostalo je još nešto više od dvije sedmice. Za sada je jasno da se u BiH ne vodi samo takmičenje za mandate nego i mnogo dublja rasprava o tome kakva bi država trebala biti, a o tome ni tri decenije nakon rata nema saglasnosti. Upravo će način na koji će se te različite vizije sudariti s izbornim rezultatima pokazati koliko će BiH nakon izbora biti sposobna pronaći unutrašnji dogovor i nastaviti svoj, zasad vrlo spor, put prema Evropskoj uniji. Ali i, što je još važnije, prema unutrašnjoj stabilizaciji, dijalogu i kompromisima", zaključuje autor teksta.
IZVOR: n1info.ba