Alarm iz evropskih škola: Gotovo trećina učenika nema osnovne vještine
PISA istraživanje procjenjuje u kojoj mjeri učenici mogu primijeniti znanja stečena u školi na situacije iz svakodnevnog života
Najnovije PISA testiranje za 2025. godinu pokazalo je značajan pad rezultata petnaestogodišnjaka u nekoliko evropskih zemalja, među kojima se posebno izdvajaju Francuska, Njemačka, Nizozemska i Finska. PISA istraživanje procjenjuje u kojoj mjeri učenici mogu primijeniti znanja stečena u školi na situacije iz svakodnevnog života, kroz tri oblasti – čitanje, matematiku i prirodne nauke. Dok je Velika Britanija uspjela izbjeći trend pada, u većem dijelu zapadne Evrope nastavljen je negativan trend prisutan još od 2018. godine. U Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Finskoj gotovo trećina petnaestogodišnjaka nema osnovne funkcionalne vještine iz čitanja i matematike. Stručnjaci smatraju da je pandemija dodatno pogoršala gubitke u učenju, ali upozoravaju da problemi obrazovnih sistema sežu mnogo dublje. Među razlozima se navode dugotrajan nedostatak nastavnika, česte promjene nastavnih planova koje, prema analizama, mogu potisnuti osnovne vještine, rastuće društvene nejednakosti i sve veća segregacija unutar školskih sistema. Kao jedan od izazova sve češće se spominje i svakodnevna upotreba pametnih telefona. Stručnjaci upozoravaju da njihovo korištenje može otežavati koncentraciju i potiskivati naviku dubinskog čitanja u korist kratkog i površnog konzumiranja sadržaja. Njemačka bilježi najlošiji rezultat Njemačka je prema najnovijim podacima ostvarila svoj najlošiji rezultat na PISA testiranju do sada. Koordinator njemačkog istraživanja Samuel Grajf (Samuel Greiff) upozorio je da sve veći broj mladih ne posjeduje osnovne kompetencije potrebne za aktivno učešće u društvu i ulazak na tržište rada. - Druge zemlje su mnogo uspješnije u odvajanju obrazovnog uspjeha od porodične pozadine - kazao je Grajf. Podaci istovremeno ukazuju na izraženu povezanost između školskog uspjeha i socioekonomskog položaja porodice. Visok nivo kompetencija ostvaruje svega dva posto učenika iz porodica s niskim prihodima, dok je taj udio među učenicima iz imućnijih domaćinstava 25 posto. Nizozemska na historijskom minimumu Posebno težak pad zabilježen je u Nizozemskoj, gdje su rezultati dostigli historijski minimum. U čitalačkoj pismenosti čak 39 posto petnaestogodišnjaka nema osnovne vještine potrebne za funkcioniranje u savremenom društvu. Ministarstvo obrazovanja Nizozemske priznalo je da se ne radi samo o privremenim posljedicama pandemije, već o problemu koji ima dublje, strukturne uzroke. Ni rezultati Francuske nisu ohrabrujući. Ministar obrazovanja Eduar Žefre (Édouard Geffray) ocijenio ih je zabrinjavajućim, ali istovremeno naveo da nisu neočekivani. Analitičari ponovo ukazuju na nedovoljna ulaganja u obrazovanje i izražene društvene razlike. Pad rezultata zabilježen je i u Finskoj, kako u matematici tako i u čitalačkoj pismenosti. Tamošnji stručnjaci upozoravaju da se obrazovni sistem i nastavni planovi moraju prilagođavati promjenama u društvu.
IZVOR: avaz.ba