Došli su u Njemačku po novi život, a sada se pitaju pripadaju li tu
Jačanje krajnje desnice i sve oštrija retorika o migrantima među ljudima koji godinama žive i rade u istočnoj Njemačkoj ponovo bude strah od odbacivanja
Shahd Najeeb u Njemačkoj je pronašla mir nakon bijega od rata u Siriji, zasnovala porodicu i izgradila novi život. Danas, više od deset godina kasnije, kaže da prvi put osjeća da možda više nije dobrodošla u zemlji koju je smatrala svojim domom. Najeeb i njen suprug Mahmoud Hmouech pobjegli su iz Deir al-Zora, na istoku Sirije. On danas radi u berberskom salonu, ona poslužuje obroke u lokalnim školama, a zajedno odgajaju dvoje djece. - Zahvalni smo njemačkom narodu što nas je prihvatio i pružio nam mir i sigurnost. Posao koji radimo mali je način da pokažemo zahvalnost, rekao je Hmouech. Njihova priča odvija se u trenutku kada Alternativa za Njemačku (AfD) bilježi sve veću podršku, posebno na istoku zemlje. U saveznoj pokrajini Mecklenburg-Zapadna Pomeranija, gdje porodica živi, ankete pred nedjeljne izbore ukazuju na mogućnost da AfD postane najjača stranka. Reuters je razgovarao s 20 osoba migrantskog porijekla u Rostocku i Schwerinu. Mnogi od njih u Njemačkoj žive godinama, a neki su u međuvremenu postali njemački državljani. Većina kaže da posljednjih godina sve češće doživljava uvrede i neprijateljstvo zbog porijekla. Jedna žena ispričala je da joj je komšija s balkona prosuo vodu neugodnog mirisa. Drugi su naveli da su im nepoznati ljudi govorili da se vrate u zemlje iz kojih su došli. Za Najeeb je jedan takav susret ostao posebno bolan. Nakon što je pokupila djecu iz škole i svratila u prodavnicu, stariji muškarac u invalidskim kolicima, prema njenim riječima, povikao joj je da ne pripada Njemačkoj. - Ova zemlja je za Nijemce, kazao je muškarac. - Bol koju sam doživjela u Rostocku nova je vrsta boli koju nikada ranije nisam osjetila. Osjećate nepravdu jer niste učinili ništa loše. Naporno sam radila da izgradim život, a onda neko dođe i ponaša se prema vama kao prema smeću – rekla je Najeeb. Njena šestogodišnja kćerka kasnije ju je pitala zašto je muškarac vrijeđao. Najeeb joj je, kako kaže, pokušala objasniti da je možda bio bolestan. Neki od ljudi s kojima je Reuters razgovarao rade u zdravstvu, turizmu, obrazovanju i ugostiteljstvu. Nekolicina kaže da bi mogla napustiti Rostock ili Schwerin ako se atmosfera prema migrantima dodatno pogorša. AfD je od osnivanja 2013. godine prešao put od euroskeptične stranke do jednog od najvažnijih političkih aktera u Njemačkoj. Stranka zagovara stroža pravila za migraciju, dok koristi termin „remigracija“ za povratak stranaca u njihove matične zemlje. Glavni kandidat AfD-a u pokrajini Leif-Erik Holm kaže da nema ništa protiv dolaska kvalificiranih radnika, ali smatra da iz Njemačke treba deportovati osobe koje nemaju pravo boravka. Kritičari, međutim, upozoravaju da retorika o migraciji stvara širu atmosferu straha među ljudima stranog porijekla. Pokrajinska premijerka Manuela Schwesig iz Socijaldemokratske partije kazala je da je zabrinjava što ljudi koji rade, plaćaju poreze i doprinose „strahuju i ne osjećaju se opušteno“. Rastuća zabrinutost ima i ekonomsku dimenziju. U Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji radi oko 50.000 ljudi migrantskog porijekla, dok ekonomisti upozoravaju da bi toj i drugim istočnim pokrajinama zbog starenja stanovništva i niske stope nataliteta moglo nedostajati radne snage. U Njemačkoj trenutno radi oko 316.000 sirijskih državljana, ne računajući one koji su u međuvremenu dobili njemačko državljanstvo. Većina je zaposlena na puno radno vrijeme i uplaćuje doprinose. Iako je stopa nezaposlenosti među Sirijcima viša od 30 posto, podaci pokazuju da se mogućnost zaposlenja povećava što duže borave u Njemačkoj. Među onima koji su u zemlji sedam ili više godina, prema podacima iz 2023., zaposleno je više od 60 posto. Mnogi Sirijci i dalje se nadaju povratku ako se stanje u njihovoj domovini popravi. Najeeb i Hmouech, međutim, svoju budućnost sve više vide u Njemačkoj. Za njih pitanje više nije samo gdje će živjeti, već i hoće li njihova djeca odrastati osjećajući da su prihvaćena u zemlji koju smatraju svojim domom. - Na kraju dana, porodica je na prvom mjestu, rekao je Hmouech.
IZVOR: oslobodjenje.ba