Za liječenje građani šalju SMS poruke, a strankama milioni iz budžeta
Dok porodice novac za liječenje teško oboljelih prikupljaju humanitarnim akcijama, političkim subjektima sredstva se zakonski osiguravaju iz budžeta
Za liječenje pojedinih građana u Bosni i Hercegovini novac se mjesecima prikuplja putem humanitarnih akcija, SMS poruka i apela na društvenim mrežama. Istovremeno, političkim strankama milioni maraka osiguravaju se iz javnih sredstava. Dok se građani u borbi za zdravlje često oslanjaju na solidarnost drugih ljudi, finansiranje političkih stranaka zakonski je predviđeno kao budžetska stavka. Novac dobijaju iz državnog, entitetskih, kantonalnih i budžeta Brčko distrikta. Postavlja se pitanje gdje su prioriteti društva i na koji način se kontroliše trošenje javnog novca. Za liječenje pojedinih pacijenata porodice mjesecima apeluju na građane. SMS poruke i apeli putem društvenih mreža postali su uobičajen način prikupljanja novca potrebnog za liječenje. Humanitarna organizacija Pomozi.ba kroz 143 apela tokom prošle godine prikupila je 11,7 miliona KM. "Te humanitarne organizacije pokazale su da su u svakoj nevolji u kojoj se nađu građani brže od svake vlasti. Potpuno je opravdano što građani u takvim organizacijama vide institucije koje pomažu ljudima i zato je odaziv tako velik. Zapravo je velik problem što vlasti nisu u stanju pratiti nevladine organizacije takvog tipa", kazao je novinar Amir Sužanj. Za političke stranke, međutim, postoji utvrđen sistem finansiranja iz javnih sredstava. Zakonom o finansiranju političkih stranaka predviđeno je njihovo finansiranje iz državnog, entitetskih i kantonalnih budžeta, kao i budžeta Brčko distrikta. Prema podacima Transparency Internationala Bosne i Hercegovine, za finansiranje političkih subjekata prošle godine isplaćeno je 18,8 miliona KM. "Budžetsko finansiranje političkim strankama omogućava njihov redovan rad i djelovanje, pogotovo kako bi se onemogućilo ili barem smanjila potreba za crnim novcem, odnosno krađom javnog novca koji se najviše upumpava u predizborne kampanje", navodi Damjan Ožegović, saradnik za pravne poslove Transparency Internationala Bosne i Hercegovine. Vehid Šehić iz Koalicije "Pod lupom" podsjeća da je prvim zakonom o finansiranju političkih subjekata bilo zabranjeno finansiranje iz budžeta. Zbog toga se, posebno u izbornoj godini, postavlja pitanje imaju li političke stranke dodatnu odgovornost prema građanima da pokažu gdje i kako troše novac iz budžeta koji upravo građani pune. "Daleko smo od demokratskog i odgovornog društva, osobito kada je u pitanju politička odgovornost. Vjerujem da će doći vrijeme kada će na scenu doći političari koji će politiku shvatiti na drukčiji način, da se primarno mora raditi u općem ili javnom interesu, a ne u osobnom interesu", istaknuo je Šehić. Stranke tako raspolažu javnim novcem u okviru zakonom utvrđenog sistema, ali u pozadini ostaje pitanje transparentnosti njegovog trošenja. Amel Delić, profesor na Fakultetu za javnu upravu Univerziteta u Sarajevu, upozorava da problem nije samo u postojanju budžetskog finansiranja političkih stranaka, već i u načinu na koji se novac raspoređuje i troši. "To je uobičajena praksa u najvećem broju zemalja svijeta, ali, kao što kažu, vrag je u detaljima - u načinu raspodjele sredstava, transparentnosti, načinu prikupljanja i trošenja sredstava i različitim drugim vrstama zloupotreba javnog novca u stranačke svrhe", kazao je Delić. Transparentnost, međutim, nije samo pitanje iznosa koji se troši, već i povjerenja građana u političke subjekte i institucije. Dok pojedinac za život i zdravlje pomoć često traži od drugih građana, milioni maraka za političke stranke osiguravaju se iz javnih budžeta. Upravo zato, kako se navodi u priči Federalne televizije, pitanje javnog novca nije samo pitanje budžetskih stavki, već i njegovog značaja za svakodnevni život građana.
IZVOR: oslobodjenje.ba