
Katastrofalne posljedice požara u BiH: Vlast spava, izgorjelo 11 posto zemlje
Zbog nedostatka dovoljnog broja letjelica, čija se nabavka već godinama najavljuje, u požarima od 2016. do danas opustošeno je čak 547.280 hektara
Iako smo već u drugoj polovini septembra, borba s požarima još traje. Helikopter Oružanih snaga BiH i jučer je bio angažiran na Čvrsnici, nastavljajući misiju započetu još u maju. Neuporedivo manje Prema podacima Evropskog informacijskog sistema za šumske požare (EFFIS), u 243 požara tokom ove godine u BiH je izgorjelo 78.668 hektara šume. Zbog nedostatka dovoljnog broja letjelica, čiju nabavku vlast već godinama najavljuje, u požarima od 2016. do danas opustošeno je čak 547.280 hektara površine pod šumama. Radi se o gotovo 11 posto ukupne površine BiH i prostoru većem od Sarajevskog, Tuzlanskog i Bosanskopodrinjskog kantona zajedno. Bržom reakcijom na terenu i s dovoljnim kapacitetima za gašenje vatre, štete bi bile neuporedivo manje. - Problem je u nedostatku dovoljno ljudi za gašenje požara, a letjelice, koje ponekad imamo, nisu dovoljno efikasne. Najbolja je kombinacija gašenja sa zemlje i iz zraka, a vrlo važni su ljudi s naprtnjačama, jer letjelica ne može uvijek ugasiti mikro požare – kaže Sabid Zekan, profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli. Jednim od ključnih problema smatra uređenje države i nadležnosti različitih nivoa odlučivanja, koji usporavaju brzinu reakcije. Detaljan plan Zekan ukazuje da ne postoji detaljan plan najbrže moguće intervencije, već se od momenta dojave požara traži pomoć, koja se potom mora odobriti. - Do tada se vatra može rasplamsati, što mnogo više košta i teže se gasi. U zadnje vrijeme imamo sve manje količina vode na planinama, pa bi neke male akumulacije dobro došle za sezonu požara. Sveobuhvatan pristup prevenciji požara također je vrlo važan. Proces obnove šume traje dugo i nisu dovoljna samo šumska preduzeća, kojima je to ostavljeno na teret. Mora postojati i neki fond u budžetima za održavanje šuma. Moramo se sistemski pripremiti, a to znači – edukacija, organizacija, finansiranje, održavanje, pa i sanacija onog što je već izgorjelo – ističe Zekan. Očekuju nas klizišta Eksperti upozoravaju da je na opožarenim područjima u sezoni intenzivnijih padavina moguća i pojava klizišta. Zekan podsjeća da je jedan od glavnih uzroka klizišta u Jablanici, gdje je u oktobru 2024. poginulo 19 osoba, požar koji se ranije desio na tom području. - Nismo obraćali puno pažnje na kombinovane hazarde koji se dešavaju, pa i nemar nas ljudi. To je uloga države. Njena uloga je da sve nas organizuje – institute, fakultete, organizacije, različite nivoe vlasti … mora biti definisana jasno definisana nadležnost i odgovornost da bismo imali sistemsku zaštitu prirode i prostora – kaže profesor Zekan.
IZVOR: avaz.ba
