Detalji s ročišta otkrivaju kako je 1,1 tona sintetičke droge stigla u BiH
Tužilaštvo tvrdi da je roba uvezena pod krinkom materijala za mineralizaciju zemljišta, dok odbrana tvrdi da sporna materija nije bila na listi zabranjenih supstanci
U Sudu Bosne i Hercegovine održano je ročište za određivanje pritvora Kenanu Ramiću, Dini Kovačeviću i Adisu Neziroviću, koji su uhapšeni u okviru akcije „Bure“ i osumnjičeni za neovlašteni promet opojnih droga. Ročištem je predsjedavala sutkinja Sena Uzunović, dok je tužiteljica Sanita Imamović iznijela detalje dosadašnje istrage, pišu Vijesti.ba. Prema tvrdnjama Tužilaštva BiH, osumnjičeni su pod krinkom uvoza materijala za mineralizaciju zemljišta u BiH uvozili spornu robu. Tužilaštvo je navelo da dosad prikupljeni dokazi pokazuju kako osumnjičeni nisu imali zemljište za koje bi se takav materijal koristio. Tužilaštvo tvrdi i da su u carinske deklaracije, koje je popunjavao špediter, unošeni nazivi materijala kao sredstva za mineralizaciju zemljišta. Prema navodima Tužilaštva, sporne supstance nalaze se na listi zabranjenih materija još od 2011. godine, a to je, kako je navedeno na ročištu, potvrđeno i kasnijim odlukama i listama objavljenim u Službenom listu. Tužiteljica Imamović kazala je da način na koji špediter popuni carinsku deklaraciju utiče na dalji postupak s robom, odnosno na to hoće li carinski organi obaviti dodatni pregled. Odbrana trojice osumnjičenih usprotivila se prijedlogu Tužilaštva za određivanje pritvora. Advokatica Denisa Gačanin tvrdi da uvezena roba uopće nije na listi zabranjenih materija, odnosno da se ne nalazi na listi opojnih droga. Odbrana se pritom poziva na odluku Vijeća ministara BiH iz aprila 2026. godine. Odbrana tvrdi i da se radi o materiji 2-MMC, dok Tužilaštvo, kako je navedeno na ročištu, slučaj zasniva na robi označenoj kao 4-MMC. To je jedna od ključnih tačaka spora između Tužilaštva i odbrane. Odbrana je navela da je roba uredno prošla carinski nadzor i da je ocarinjena, kao i da je prošla sve nadležne carinske procedure. Također tvrde da je roba do Sarajeva stigla uz istu dokumentaciju, od narudžbenice do uvoza u BiH i prolaska kroz aerodromske kontrole. Odbrana je predložila da se pritvor zamijeni mjerama zabrane. Među predloženim mjerama su zabrana sastajanja s određenim osobama, zabrana napuštanja kantona ili općine prebivališta te zabrana napuštanja mjesta stanovanja. Kenan Ramić iz Ilijaša obratio se Sudu i kazao da je lošeg imovinskog i materijalnog stanja te da kod kuće ima suprugu i dijete koji zavise od njega. Dino Kovačević podržao je prijedlog odbrane da mu se odrede mjere zabrane. Adis Nezirović, koji je prema dostupnim informacijama špediter, zatražio je da bude pušten na slobodu, navodeći da je odgovorno lice u svojoj firmi koja trenutno obavlja poslove važne za njenu egzistenciju. Nezirović je također ponovio tvrdnju odbrane da se uvezena materija ne nalazi na listi zabranjenih supstanci, da je njen uvoz bio dozvoljen te da je roba na kraju uredno ocarinjena. Tužilaštvo je odbilo prijedlog odbrane za određivanje mjera zabrane i ostalo pri zahtjevu za određivanje pritvora. Akcija „Bure“ rezultirala je jednom od najvećih, odnosno prema navodima Granične policije BiH najvećom zapljenom sintetičkih narkotika u BiH. Na području Ilijaša pronađeno je 1.095 kilograma, odnosno oko 1,1 tona sintetičke droge. Prema podacima Granične policije BiH, tržišna vrijednost zaplijenjene droge procjenjuje se na oko pet miliona eura, dok bi njena vrijednost na ilegalnom tržištu, nakon podjele na pojedinačne doze, mogla iznositi između 25 i 33 miliona eura. Riječ je o sintetičkom katinonu, grupi psihoaktivnih supstanci koje mogu imati stimulativno djelovanje. Iz Granične policije BiH ranije su naveli da se takve supstance na ilegalnom tržištu BiH i regije prodaju po cijeni od oko 20 do 30 eura po gramu. Prema ranije objavljenim informacijama, pošiljka je stigla iz Indije na Međunarodni aerodrom Sarajevo, a bila je namijenjena kompaniji „Holland Import Export“ iz Ilijaša. U okviru akcije, osim narkotika, privremeno su oduzeti i drugi predmeti koji bi mogli poslužiti kao dokazi, uključujući poslovnu dokumentaciju, pečate, mobilne telefone i specijalne zaštitne maske s filtrima koje se koriste pri hemijskoj sintezi. U javnosti su se pojavile i nezvanične informacije da je, prije zapljene otkrivene u okviru akcije „Bure“, u BiH na sličan način moglo ući još 16 pošiljki. Ta informacija zasad nije službeno potvrđena. Ukoliko se potvrdi, istraga bi mogla dobiti znatno šire razmjere. Također ostaje otvoreno pitanje na koji je način sporna roba prošla carinske procedure i ko je eventualno odgovoran za njeno unošenje i distribuciju. Upravo će istraga i sudski postupak trebati utvrditi da li je roba bila zabranjena, kako je deklarisana, ko je učestvovao u njenom uvozu i da li je bilo propusta ili nezakonitosti prilikom carinskih kontrola. Svi osumnjičeni imaju pravo na pretpostavku nevinosti, a konačnu odluku o njihovoj odgovornosti može donijeti isključivo nadležni sud.
IZVOR: oslobodjenje.ba