Amerikanci žele graditi veliki autoput preko Balkana, a trasa ide i kroz BiH
Jadransko-jonski autoput kroz BiH trebao bi biti dug oko 103 kilometra, a američke kompanije već su iskazale interes za pravac Stolac–Trebinje. U Crnoj Gori se razmatra i američko finansiranje
Američke kompanije sve su aktivnije u priči o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata planiranih u Hercegovini – Jadransko-jonskom autoputu, koji bi kroz Bosnu i Hercegovinu trebao povezati područje Počitelja, Stolac i Trebinje sa Crnom Gorom. Planirana trasa kroz BiH duga je oko 103 kilometra. Autoput bi se kod Počitelja odvojio od Koridora 5C, a zatim preko Stoca i istočne Hercegovine nastavio prema Trebinju i granici s Crnom Gorom, piše Biznisinfo. Projekat je tokom ove godine ponovo dobio konkretniji zamah, a posebno je značajan potez iz maja kada je Vlada Republike Srpske potpisala memorandum o razumijevanju i identifikaciji potencijalnih projekata s predstavnicima američkih kompanija. Među projektima navedenim nakon potpisivanja memoranduma bio je upravo Jadransko-jonski autoput na pravcu Stolac–Trebinje. Ministar saobraćaja i veza RS Zoran Stevanović tada je rekao da će se razmatrati i modeli zajedničkog finansiranja. To, međutim, još nije ugovor o izgradnji niti znači da je američka kompanija dobila posao. Najkonkretniji koraci u BiH trenutno se poduzimaju na dionici Počitelj–Stolac, dugoj oko 23,5 kilometara. Vlada Federacije BiH ranije je utvrdila javni interes za njenu izgradnju, a Autoceste FBiH početkom ove godine pokrenule su postupak sporazumnog pribavljanja nekretnina potrebnih za izgradnju. Upravo je ovaj dio trase trenutno najdalje odmakao u pripremi. Dionica je posebno važna jer bi se na području Počitelja budući Jadransko-jonski autoput povezao s već izgrađenim dijelom Koridora 5C. Nakon Stoca trasa bi trebala nastaviti prema Trebinju, a zatim prema granici s Crnom Gorom. Prema podacima BIHAMK-a, dionice od Stoca preko Trebinja do crnogorske granice ukupno bi trebale biti duge oko 55 kilometara. Američki interes za Jadransko-jonski autoput nije ograničen samo na jedan dio trase. Bechtel, jedna od najvećih američkih građevinsko-inženjerskih kompanija, ranije se pominjao kao zainteresovana kompanija za projekte u BiH i Crnoj Gori. Međutim, za sada nema potvrde da je Bechtel dobio posao na Jadransko-jonskom autoputu. Istovremeno, memorandum koji je u maju potpisan u Banjoj Luci predstavlja konkretniji korak kada je riječ o američkom interesu za pravac Stolac–Trebinje. Dokument predviđa identifikaciju potencijalnih projekata i razmatranje modela njihovog finansiranja. Zbog toga se trenutno ne može govoriti o tome da će jedna američka kompanija graditi kompletnih 103 kilometra autoputa kroz BiH. Istovremeno se projekat ubrzava i s druge strane granice. Crna Gora je u julu sa Sjedinjenim Američkim Državama potpisala međuvladin sporazum o saradnji na realizaciji strateških projekata, a Jadransko-jonski koridor među prvim je projektima uključenim u novi okvir saradnje. U augustu je američka ambasada objavila javni poziv američkim kompanijama da iskažu interes za razvoj projekta, a rok je istekao 7. septembra. Iz Ambasade SAD-a potom je potvrđeno da je stiglo interesovanje američkih kompanija, ali njihova imena zasad nisu objavljena. Crnogorski dio koridora planiran je od granice s BiH do granice s Albanijom i dug je oko 127 kilometara. Procijenjena vrijednost njegove izgradnje iznosi oko 2,8 milijardi eura. U projekat su uključeni i planirani crnogorski dio Jonsko-jadranskog gasovoda, dug oko 94 kilometra, te telekomunikaciona infrastruktura. Posebno je važno da model finansiranja još nije konačno utvrđen. Crnogorsko Ministarstvo javnih radova saopćilo je da sporazum sa SAD-om otvara mogućnost uključivanja američkih finansijskih i razvojnih institucija, među kojima su EXIM banka i DFC. Ako bi projekat bio realiziran prema sadašnjim planovima, Jadransko-jonski autoput napravio bi novu saobraćajnu vezu između Koridora 5C u BiH, istočne Hercegovine, Crne Gore i Albanije. Kroz BiH bi trasa bila duga oko 103 kilometra, dok je kroz Crnu Goru planirano još oko 127 kilometara. To je ukupno oko 230 kilometara novog autoputa od područja Počitelja do granice Crne Gore s Albanijom. Za Hercegovinu bi posebno značajno bilo povezivanje Stoca i Trebinja s evropskom mrežom autoputeva, dok bi se Crna Gora novim koridorom dodatno povezala s BiH, Hrvatskom i Albanijom. Ipak, do početka gradnje cijelog pravca još je dug put. U BiH je trenutno najdalje odmakla priprema dionice Počitelj–Stolac, dok se za pravac Stolac–Trebinje još traže modeli realizacije i finansiranja. U Crnoj Gori je, s druge strane, američko interesovanje formalno potvrđeno, ali ni tamo još nije izabran izvođač niti je zaključena finansijska konstrukcija. Za sada je zato najpreciznije reći da Amerikanci žele biti dio velikog projekta koji bi promijenio saobraćajnu mapu Hercegovine i šireg Jadransko-jonskog prostora – ali odluka o tome ko će graditi pojedine dionice još nije donesena.
IZVOR: oslobodjenje.ba