Gdje u BiH živi više žena, a gdje muškaraca? Karta otkriva kontraste
Na karti prema popisu iz 2013. jasno se vide demografski kontrasti, a žuta boja, koja označava potpunu ravnotežu, prava je rijetkost
Kada se pogleda karta Bosne i Hercegovine koju je izradio Miloš Popović, na prvi pogled ne vidi se jasna granica između "ženskih" i "muških" krajeva. Vidi se mozaik: crvene površine, gdje dominira žensko stanovništvo, isprepletene su s plavim, gdje je više muškaraca. Tu i tamo probije se žuta, boja potpune ravnoteže, ali je takvih mjesta malo i uglavnom su sitna. Sivim tonom označena su područja bez podataka. Karta prikazuje takozvani odnos spolova, odnosno broj muškaraca na 100 žena: Više od 100: muškarci su u većini - plava bojaManje od 100: žene su u većini - crvena boja- Tačno 100 ili vrlo blizu: savršena ravnoteža - žuta boja Kada se karta zbroji u jednu brojku, prevagu odnose žene. Na popisu 2013. u BiH je živjelo 3.531.159 osoba, od čega 1.798.889 žena i 1.732.270 muškaraca, što je oko 51 posto žena i 49 posto muškaraca. Drugim riječima, na državnom nivou na 100 žena dolazi oko 96 muškaraca. Ta razlika je mala, ali karta pokazuje da se iza prosjeka kriju veoma različite lokalne slike. Ključ je u starosnoj strukturi. Mladi dio populacije "naginje" prema muškarcima. Prema popisu, na 100 žena u dobi od 0 do 19 godina dolazi oko 106 muškaraca, a slično navodi i statistika: svake se godine rodi oko 3-4 posto više muške djece. Kako se ide prema starijoj dobi, ravnoteža se prelama. Od 50. godine nadalje u populaciji ima više žena nego muškaraca, a najniža vrijednost bilježi se u grupi 80+, gdje na 100 žena dolazi tek oko 57 muškaraca. Jedan od razloga je i životni vijek. Prema publikaciji Agencije za statistiku BiH, žene u prosjeku umiru sa 76, a muškarci sa 70 godina. Iz toga proizlazi da boja na karti dijelom govori o tome koliko je neko područje "mlado" ili "staro". Krajevi s više starijeg stanovništva imaju veće izglede da budu crveni, jer su žene među starijima brojnije. Područja s više mlađih ljudi i radno aktivnog stanovništva češće prevagnu na stranu muškaraca. Na to utiču i drugi faktori: migracije, odlasci na rad u inostranstvo, razlike između gradova i sela, vrste privrede u pojedinim sredinama, kao i posljedice ratnih gubitaka. Ovo su, međutim, moguća objašnjenja, a ne zaključci koje sama karta dokazuje. Za pojedinačne općine potrebno je provjeriti konkretne podatke. Boja pokazuje samo ko je u većini, a ne za koliko. Područje u kojem je odnos 101 muškarac na 100 žena obojeno je istom plavom kao ono u kojem je 130 na 100. Zato bi se prije donošenja zaključaka o nekom kraju trebalo pogledati stvarni broj, a ne samo boju. Karta se temelji na podacima s popisa stanovništva iz 2013. godine. Situacija na terenu danas sigurno izgleda malo drugačije, jer su se u međuvremenu dogodile promjene, prije svega snažno iseljavanje i starenje stanovništva. Ipak, to su trenutno jedini zvanični i relevantni podaci na koje se možemo osloniti u ovakvim analizama. Prilikom popisa 2013. prvi put je primijenjen koncept "uobičajenog stanovništva", pa se osobe računaju u mjesto u kojem provode najveći dio vremena, a ne nužno tamo gdje im je prijavljeno prebivalište. To valja imati na umu pri tumačenju lokalnih razlika. Otvorite kartu i pronađite svoj kraj. Da li je crven, plav ili se možda nalazi među rijetkim žutim tačkama? Podijelite u komentarima šta mislite o tome i kako se to slaže s onim što vidite oko sebe.
IZVOR: oslobodjenje.ba