Francuski dug ruši rekorde: Vlada mora pronaći 54 milijarde eura
Javni dug Francuske ove godine mogao bi dosegnuti 119,3 posto BDP-a, a vlada za 2027. traži velike uštede
Francuski javni dug nastavlja rasti i ove godine mogao bi dosegnuti rekordnih 119,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok se za 2027. godinu predviđa dodatni rast na 121,7 posto. To bi bio najviši nivo zaduženosti u Francuskoj u uporedivoj seriji podataka. Francuska je već među najzaduženijim državama eurozone. Na kraju prvog kvartala ove godine javni dug iznosio je 117,5 posto BDP-a, odnosno oko 3.536 milijardi eura, prema podacima francuskog statističkog instituta Insee. Na kraju 2025. dug je iznosio 115,6 posto BDP-a, odnosno oko 3.460 milijardi eura. Deficit ostaje visok Glavni razlog rasta duga je visok budžetski deficit. Francuska je prošlu godinu završila s deficitom od 5,1 posto BDP-a, dok vlada za ovu godinu očekuje deficit od 5,4 posto. Za 2027. cilj je smanjiti deficit na pet posto BDP-a, ali bi i taj nivo bio znatno iznad granice od tri posto koju propisuju fiskalna pravila Evropske unije. Francuska je zbog prekomjernog deficita već u postupku EU-a. Vlada traži milijarde Premijer Sebastijen Lekorni (Sébastien Lecornu) najavio je da će u budžetu za 2027. biti potrebno pronaći oko 54 milijarde eura kako bi se zaustavio dalji rast deficita. Bez dodatnih mjera, deficit bi mogao dosegnuti više od šest posto BDP-a. Dio ušteda trebao bi biti ostvaren smanjenjem ili ograničavanjem javne potrošnje, dok vlada razmatra i promjene pojedinih poreskih olakšica. Među osjetljivijim prijedlozima su izmjene poreskih pogodnosti za dio penzionera. Lekorni je dio odluka prepustio parlamentu, u kojem njegova vlada nema sigurnu većinu. Rasprava o budžetu dolazi nekoliko mjeseci prije predsjedničkih izbora zakazanih za proljeće 2027. godine. Pritisak na ekonomiju Francuska se istovremeno suočava sa slabim privrednim rastom. Vlada je smanjila prognozu rasta za 2026. godinu, dok Francuska centralna banka sada očekuje rast od samo 0,4 posto. Banka Francuske kao razloge navodi slabiju ličnu potrošnju, oprez kompanija kada je riječ o ulaganjima, visoke kamatne stope i neizvjesnost oko cijena energije. Rastu i troškovi zaduživanja. Prinosi na francuske državne obveznice posljednjih sedmica su porasli, dok investitori pažljivo prate sposobnost vlade da smanji deficit i uspori rast javnog duga. Razlika između prinosa na francuske i njemačke desetogodišnje obveznice premašila je 100 baznih poena, što je nivo zabilježen posljednji put tokom dužničke krize eurozone. Francuska vlada tako ulazi u period novih budžetskih pregovora pod pritiskom visokog deficita, rastućeg duga i slabog privrednog rasta.
IZVOR: avaz.ba