Sve više ljudi je u teškoj materijalnoj situaciji: Hiljade građana BiH po obrok dolaze u javne kuhinje
Potreba za ovom vrstom pomoći iz godine u godinu je sve veća. Kontinuirano dobijamo nove zahtjeve za pomoć u hrani, kažu u Udruženju Pomozi.ba
Siromaštvo nije uvijek lako primijetiti. Iza svakodnevnog života koji izgleda sasvim uobičajeno mogu se nalaziti porodice i pojedinci koji teško plaćaju hranu, stanovanje, lijekove i druge osnovne troškove. Za većinu ljudi topli obrok je dio svakodnevnice o kojem ne razmišljaju previše. Za neke građane Bosne i Hercegovine on predstavlja pomoć bez koje bi teško zadovoljili jednu od osnovnih životnih potreba. Javne kuhinje širom zemlje svakodnevno pružaju obroke ljudima koji se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji te one zbog toga imaju važnu ulogu u pružanju socijalne pomoći. Glasnogovornica Udruženja Pomozi.ba Maja Arslanagić Hrbat, u razgovoru za "Dnevni avaz", ističe da svakog dana iz kuhinja ovog udruženja izađe oko 1.000 obroka namijenjenih socijalno ugroženim ljudima širom Bosne i Hercegovine. - Restorani dobre volje u Sarajevu, Zenici, Travniku i Bihaću otvoreni su za sve one koji sebi ne mogu priuštiti kvalitetnu i redovnu ishranu. Osim što im pružaju topao i besplatan obrok, ovi restorani imaju i važnu društvenu ulogu. Nastojimo stvoriti ugodnu atmosferu u kojoj se korisnici mogu družiti, razgovarati i ostvariti socijalni kontakt koji im, zbog životnih okolnosti i usamljenosti, često nedostaje - istakla je. Sve veća potreba Dio obroka, kako dodaje, svakodnevno dostavljaju i na kućne adrese starijih, iznemoglih i nepokretnih osoba koje nisu u mogućnosti doći do njihovih restorana. Na taj način pomoć stiže i do ljudi koji su često posebno ranjivi i čije su mogućnosti kretanja veoma ograničene. - Potreba za ovom vrstom pomoći iz godine u godinu je sve veća. Kontinuirano dobijamo nove zahtjeve za pomoć u hrani, zbog čega se i korisnici projekta "Obrok za sve" stalno mijenjaju. Iako već duže vrijeme komuniciramo podatak od oko 1.000 obroka dnevno, važno je naglasiti da se iza tog broja ne krije uvijek ista grupa ljudi. Neki korisnici u međuvremenu odlaze u domove za starije, odlaze na liječenje ili, nažalost, preminu. Istovremeno, na njihovo mjesto dolaze novi korisnici kojima je pomoć potrebna - kazala je naša sagovornica. Važno je, dodaje, naglasiti da se osobe koje im se obrate za pomoć u hrani ne uvrštavaju automatski u projekat "Obrok za sve", već se pomoć nastoji usmjeriti prema njihovim stvarnim potrebama i životnim okolnostima. - Dio porodica ima mogućnost da samostalno priprema obroke, ali zbog niskih primanja teško uspijeva osigurati dovoljno hrane i osnovnih životnih namirnica. U takvim slučajevima pomoć pružamo kroz projekat "Mjesečni paketi", kroz koji trenutno podržavamo oko 270 porodica širom Bosne i Hercegovine. Na ovaj način nastojimo odgovoriti na različite potrebe ljudi koji se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji - od toplog obroka svaki dan, preko dostave hrane onima koji ne mogu izaći iz svojih domova, do mjesečne pomoći u osnovnim životnim namirnicama - navela je Arslanagić Hrbat. Proizvodnja povrća Glasnogovornik Merhameta Ruždija Adžović za "Dnevni avaz" je rekao da ta humanitarna organizacija ima 8.000 korisnika širom BiH, jer imaju 48 javnih kuhinja sa punktovima širom zemlje. - Broj korisnika se povećavao s vremenom, pogotovo u vrijeme korone kad su ljudi ostajali bez posla. Poslije toga se socijalna i ekonomska također pogoršavala i ljudi svakodnevno traže pomoć od Merhameta, pretpostavljam i od drugih humanitarnih organizacija - kazao je. Osim 8.000 stalnih korisnika javnih kuhinja Merhamet, kako dodaje, pomaže još oko 30.000 ljudi kroz razne vrste pomoći. - To su prehrambeni paketi sa sredstvima za higijenu, podjela kurbanskog mesa, povrća sa našeg imanja kod Zavidovića. Tu proizvodimo oko 80 tona godišnje povrća koje se koristi za naše narodne kuhinje, to se podijeli i tako - navodi Adžović. Korisnici su i nezaposleni i penzioneri i ljudi sa niskim primanjima. - Ima raznih kategorija. Broj socijalno najugroženijih korisnika naše pomoći se povećava, ali ne tako drastično, jer i Merhamet pruža pomoć shodno svojim mogućnostima. Država ima svoju funkciju i trebala bi da pomaže i brine o tim ljudima. Eto, Merhamet dobar dio tih poslova radi umjesto zvaničnih institucija, ustvari dođe im kao pomoć da se to socijalno stanje popravi i da se sačuva dostojanstvo ljudi – rekao je Adžović. Država malo pomaže Ističe da je Merhamet svoje javne kuhinje i prostore uglavnom uspio da renovira, te imaju odlične uslove. - Tu država vrlo malo pomaže. Hvala Bogu, Merhamet ima svoje donatore iz dijaspore i odavde kroz neke projekte. Uglavnom, nemamo stalno finansiranje iz budžeta nego preko projekata – kazao je. Dodao je da ima i mnogo ljudi koje je sramota da se prijave u kuhinje, a treba im pomoć. - Imaju neko svoje dostojanstvo, a takvih ljudi ima i u našem komšiluku i svugdje oko nas. Znate sami kakva je situacija, kakve su cijene i inflacija – veli Adžović, dodajući da u svim svjetskim metropolama postoje javne kuhinje, te da to nije „naš izum“. Naglašava da ma ljudi koji su u stanju socijalne potrebe iz raznih razloga, zbog gubitka posla ili drugih situacija. - Mi bismo najsretniiji bili da uopće nema potrebe za javnim kuhinjama. Ovako, Merhamet shodno svojim mogućnostima pomaže – rekao je Adžović. Teška situacija Upravnik Narodne kuhinje Stari Grad u Sarajevu Amir Radeljaš kaže da imaju 574 korisnika na redovnoj kuhinji koji su odabrani iz centara za socijalni rad. Ističe da imaju punkt u Tarčinu gdje hrane 140 korisnika, dok je centralna kuhinja u Starom Gradu. - Imamo korisnike iz svih općina Kantona Sarajevo. Ima, međutim, ljudi koji su u stanju potrebe, a nisu na redovnoj kuhinjii. Sad i mi imamo malo slabije donacije s ovim poskupljenjima, ali eto, nikog ne vratimo. Nešto se nađe, litar ulja, konzerva, kila-dvije brašna... Situacija je teška za sve, pa i za Narodnu kuhinju - rekao je. Dodao je da resorno kantonalno ministarstvo osigura sve što treba za topli obrok redovnim korisnicima kuhinje – grah, konzerviranu hranu, buraniju, grašak, đuveč, pardajz pire, krompir, luk, blitvu... Također, dodaje, redovni korisnici imaju i hljeb, voće, za vikend suhu hranu, praktično sve što je potrebno. Donacije za ramazan Radeljaš ističe da trenutno nemaju nekih donacija. - Zima ide, narod kupuje pelet, ugalj, drva. Snalaze se ljudi. Najviše donacija dobijemo oko ramazana. Na osnovu toga, možemo pomoći i onima koji nisu redovni korisnici kuhinje. To su penzioneri s minimalnom penzijom ili kad dođe neko i kaže da nema nikakvih primanja. Ne vratimo nikog, halal bilo, damo mu kesu, paket, ali to nije rješenje – ističe naš sagovornik. Tri Merhametove pekare Adžović ističe da Merhamet ima i svoje tri pekare. - Imamo u Tuzli, gdje je i najveća Merhametova kuhinja koja hrani svaki dan 3.400 – 3.500 ljudi. Tamo je otvorena prva Merhametova pekara gdje se proizvodi hljeb za korisnike. Poslije je otvorena u Goraždu i prije više od pola godine otvorili smo i pekaru u Srebrenici gdje uopće nije bilo pekare, tako da ljudi dobiju besplatno i hljeb – kazao je.
IZVOR: avaz.ba