Igor Gavran o zabrinjavajućem padu prihoda u FBiH: Ovo je tek početak, još je dosta radnika čija će agonija trajati do izbora

Igor Gavran o zabrinjavajućem padu prihoda u FBiH: Ovo je tek početak, još je dosta radnika čija će agonija trajati do izbora

Vlada je očito odavno izabrala da je jednostavnije zaduživati se nego raditi na unapređenju ekonomije i rastu izvornih prihoda, kaže Gavran

Javni prihodi u FBIH, uplaćeni tokom prvih osam mjeseci ove godine iznosili su 5,88 milijardi KM i 18,31 miliona maraka manji su nego u istom periodu prošle godine. Prema podacima Porezne uprave FBiH, naplaćeni su doprinosi za PIO, zdravstveno osiguranje, te osiguranje od nezaposlenosti u iznosu od 3,99 milijardi KM, a zabrinjava podatak da su za 2,67 posto ili čak 109,55 miliona KM manji nego u periodu januar - avgust 2025. godine. Ekonomski analitičar Igor Gavran potvrđuje da je riječ o posljedicama gašenja velikih kompanija, te ocjenjuje da su ovi podaci samo početak. - Još uvijek to ne obuhvata sve radnike Željezare, a pogotovo ne sve druge koje će uništenje industrije željeza i čelika ostaviti bez posla. Još je dosta radnika u fazi da im se laže kako “neće biti zaboravljeni”, da se vode kao zaposleni, iako je očito da to više efektivno nisu i da se ta agonija produžava do izbora. Također treba uzeti u obzir inflaciju koja realni pad prihoda čini još većim. Vlada je očito odavno izabrala da je jednostavnije zaduživati se nego raditi na unapređenju ekonomije i rastu izvornih prihoda – kaže Gavran. Najveći pad doživjeli su doprinosi za PIO, koji su iznosili oko 2,17 milijardi KM. U fond je u prvih osam mjeseci ove godine uplaćeno čak 107 miliona maraka manje nego u istom periodu prošle godine. Gavran podsjeća da je sadašnjim propisima isplata penzija omogućena iz budžeta, neovisno o prihodima od doprinosa za PIO, pa ovisi od odluka Vlade FBiH. - Dokle god se mogu pronaći sredstva iz drugih izvora manjak prihoda od doprinosa može se prevladavati, ali to nije održivo rješenje. S obzirom da ima jako puno nenamjenskog i neopravdanog trošenja novca, još uvijek je itekako moguće praviti uštede na drugim stavkama - to se ne radi nego se samo povećava zaduženje - ali je jedino ispravno rješenje povećanje izvornih prihoda unaprijeđenjem ekonomije i rastom zaposlenosti – ističe Gavran. Za oko 19,5 miliona maraka manje je i doprinosa za zdravstveno osiguranje, a zaključno s avgustom u ovoj godini su iznosili oko 1.61 milijardu KM. Broj zaposlenih u avgustu je za 2.128 manji nego u julu.