Evropa u brojkama: Gdje živi najviše muslimana i koje su države iznenadile

Evropa u brojkama: Gdje živi najviše muslimana i koje su države iznenadile

BiH i Albanija s po 50,7 posto jedine su evropske države u kojima je ovaj udio blizu polovine stanovništva, a ne prelazi većinu

Znate već da stranica @geo.bih voli istraživati demografske specifičnosti, a ovo je jedna koja izaziva mnogo pažnje: udio stanovnika islamske vjeroispovijesti u evropskim državama. Od apsolutne većine u Turskoj (99,0 posto) i na Kosovu (93,5 posto), do jednocifrenih, ali rastućih procenata u državama zapadne Evrope, tako izgleda procentualni udio islamskog stanovništva širom starog kontinenta. Pregled država s najvećim udjelom muslimana donosi nekoliko očekivanih rezultata, ali i prilično velika iznenađenja kada je riječ o zapadnoj Evropi i Skandinaviji. Podaci se oslanjaju na Pew Research Center, World Population Review, Wikipediju i zvanične nacionalne popise. Na vrhu liste je Turska sa 99,0 posto, a odmah iza nje Kosovo sa 93,5 posto. Kada je riječ o Turskoj, valja podsjetiti da je riječ o transkontinentalnoj državi, pa se njeno mjesto na evropskoj listi uvijek posmatra s tom napomenom. Kosovo je, s druge strane, jedina država u Evropi koja se po udjelu muslimana približava Turskoj, što je nasljeđe višestoljetne osmanske uprave i albanskog stanovništva koje čini veliku većinu. Na trećem i četvrtom mjestu nalaze se Albanija i Bosna i Hercegovina, obje s 50,7 posto. Riječ je o jedinim državama na listi u kojima se udio muslimana kreće oko polovine stanovništva, što ih razlikuje i od država s ubjedljivom većinom, poput Turske i Kosova, i od država u kojima je islam manjinska vjera. Za BiH ovaj podatak ima poseban značaj. Zemlja je sastavljena od tri konstitutivna naroda i više vjerskih zajednica, a odnos snaga među njima godinama je predmet političkih i društvenih rasprava, često i onih koje se vode oko popisnih podataka. Da u državi koja se u evropskom kontekstu često posmatra kroz prizmu podjela ipak postoji ovakva demografska slika, dio je šire priče o njenoj složenosti. Ako se lista pogleda iz regionalne perspektive, jasno je da Balkan dominira. Među prvih sedam mjesta nalaze se Kosovo, Albanija, BiH, Sjeverna Makedonija (32,2 posto) i Crna Gora (20,0 posto). Uz njih su i Turska te Kipar (25,4 posto), pa je prvih sedam mjesta gotovo u cijelosti rezervisano za jugoistok kontinenta. U Sjevernoj Makedoniji skoro trećina stanovništva izjašnjava se kao muslimani, što je jedan od najvećih udjela u regionu. U Crnoj Gori svaki peti stanovnik pripada islamskoj vjeroispovijesti. Bugarska je s 10,8 posto također među državama s dvocifrenim procentom. Zanimljiv je i položaj Srbije, koja se s 4,2 posto nalazi na samom začelju liste, odmah iza Nizozemske (4,9 posto). Hrvatska i Slovenija nisu među državama prikazanim na listi. Šesto mjesto zauzima Kipar sa 25,4 posto. Ova brojka je posljedica podjele ostrva i prisustva turske zajednice na sjeveru, pa je i ona primjer kako demografija u Evropi često slijedi historijske i političke linije podjele. Rusija se nalazi na devetom mjestu s više od 10 posto, što odražava dugogodišnje prisustvo muslimanskih naroda unutar te države. Najviše pažnje izazivaju podaci o zapadnoj Evropi. Prema prikazanim podacima, Francuska ima više od 8,8 posto muslimana, Austrija 8,3 posto, a Švedska 8,1 posto. Slijede Belgija (7,6 posto), Njemačka (6,6 posto), Velika Britanija (6,5 posto), Švicarska (5,4 posto) i Nizozemska (4,9 posto). Iznenađenje za mnoge predstavlja to što je Švedska, a ne Njemačka ili Velika Britanija, među državama s većim udjelom. Razlike među zapadnoevropskim državama su relativno male: od 4,9 do nešto iznad 8,8 posto, pa se sve nalaze u istom rasponu. Ovaj obrazac se obično dovodi u vezu s migracijskim tokovima, od radne migracije do izbjegličkih talasa, kao i s višegeneracijskim porodicama koje su tokom decenija postale sastavni dio društava u kojima žive. Kod ovakvih poređenja važno je imati na umu da se podaci prikupljaju različitim metodologijama, pa se u nekim državama oslanjaju na zvanične popise, a u drugim na procjene. Vjerska pripadnost također ne znači nužno i vjersku praksu. Zato lista ne govori o religioznosti društava, već o tome kako se stanovništvo izjašnjava ili kako ga procjenjuju istraživački centri. Ipak, kao pregled evropske demografske mape, ova lista pokazuje koliko je kontinent raznolik. Na jednom kraju su države s gotovo potpunom većinom, na drugom države u kojima je udio muslimana jednocifren, ali primjetan. A između njih je Bosna i Hercegovina, sa polovinom stanovništva, na samom vrhu evropske liste. Koji podatak vam je prvi privukao pažnju?