Video / Ekonomski analitičar Marko Đogo otkriva: Ko će profitirati, a ko platiti račun krize na Bliskom istoku
Banke po domaćem zakonodavstvu nemaju pravo da samoinicijativno mijenjaju elemente ugovora o kreditu, a kamatna stopa je jedan od tih elemenata, kaže Đogo
Energetska kriza nekima može doći kao napast, a nekima kao neočekivana pogodnost. Građani koji su kredit uzeli s fiksnom kamatom mogli bi na kraju vratiti manje nego što su posudili, dok bi oni s promjenjivom kamatom mogli skuplje platiti svaki novi rast kamata u eurozoni. Ekonomski analitičar Marko Đogo za „Avaz“ objašnjava ko je u ovoj situaciji na dobitku, ko na gubitku i zašto BiH, kao zemlja s valutnim odborom koja faktički uvozi monetarnu politiku ECB-a, ima vrlo malo prostora da reaguje. Građani s fiksnom kamatom mogli bi profitirati ako inflacija duže vrijeme premaši ugovorenu kamatu. - Ako inflacija premaši ugovorenu kamatnu stopu, oni bi došli u poziciju negativne kamate, odnosno na kraju bi vratili čak manje nego što su od banke uzeli – objašnjava Đogo. Rast cijena Kod kredita s promjenjivom kamatom, koji su najčešće vezani za EURIBOR, rast cijena u eurozoni mogao bi natjerati ECB da podigne referentnu stopu, što bi poskupjelo i kredite u BiH. ECB neće reagovati automatski nego će procjenjivati je li šok prolazan ili trajniji, a Đogo smatra da ostavlja trajniji uticaj. Zbog slabog rasta u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji moguće je da će dopustiti nešto višu inflaciju od ciljanih dva posto. - Ako ECB ipak podigne stopu, to će se u srednjem roku sigurno odraziti na kamate u BiH, uz prilagođavanje svakih tri ili šest mjeseci, zavisno od ugovora - rekao je Đogo. Domaće vlasti, objašnjava, imaju vrlo malo prostora za reakciju jer BiH ima valutni odbor, a ne klasičnu centralnu banku, pa faktički uvozi monetarnu politiku ECB-a. Instrumenti Centralne banke BiH, poput obavezne rezerve i kamate na višak rezervi, prilično su skromni i ne mogu značajnije uticati na inflaciju i kamate. Uvoz nafte Kad je riječ o platnom bilansu, on bi se, kaže Đogo, pogoršati jer BiH i region ne mogu zamijeniti uvoz nafte. Količina uvoza ostaje ista, a viša cijena povećava trgovinski deficit. Rast kreditnog portfolija, naglašava Đogo, koji mediji prikazuju je nominalan, a ne realan. Dok je inflacija povišena, nominalne plate rastu, pa je malo vjerovatno da će potražnja za kreditima stagnirati. Naftni šok bi, kaže, mogao dovesti do stagnacije realnih plata, ali dok god je inflacija povišena, nominalne plate će rasti. Ljudi s višim platama, makar samo nominalno, traže veće kreditne iznose. - Mala je vjerovatnoća da će naftni šok dovesti do stagnacije kreditnog portfolija ili zahtjeva za nove kredite - zaključuje Đogo.
IZVOR: avaz.ba