Bombe su bile spremne, a onda se američki predsjednik opet predomislio
Američki generali već su odobrili ciljeve, a bombe su ukrcavane u avione kada je Donald Trump odlučio odgoditi novu vojnu operaciju u Jemenu
Predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa duže vrijeme muči dilema da li bi trebao popustiti pred molbama Saudijske Arabije i narediti američkoj vojsci da napadne ciljeve u Jemenu koje kontrolišu Huti, grupa koju podržava Iran, piše the New York Times. Odluka da krene u napade mogla bi otvoriti još jedan front u ratu protiv Irana koji je Trump započeo, ali ga nije uspio okončati, dok sukob izaziva ekonomske potrese širom svijeta. Tako se predsjednik sedmicama kolebao oko saudijskih zahtjeva za pomoć u borbi protiv Huta, koji su iskoristili nestabilnost na Bliskom istoku i ovog ljeta ponovo rasplamsali rat sa Saudijskom Arabijom. Situacija je, međutim, kulminirala u četvrtak. Prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, de facto lider Saudijske Arabije i važan saveznik u ratu protiv Irana, nazvao je predsjednika i ponovo ga zamolio da interveniše kako bi pomogao u zaustavljanju brzog napredovanja Huta, rekli su zvaničnici administracije za ovaj američki medij. Podsjećaju kako se Trump samo dan ranije sastao sa svojim savjetnicima i rekao im da nije sklon napadima. Međutim, nakon razgovora sa saudijskim prijestolonasljednikom promijenio je stav i naredio Pentagonu da se pripremi za zračne napade na Hute. Ipak, do nedjelje u podne činilo se da je predsjednik ponovo promijenio odluku. Američkih zračnih napada na Hute neće biti, barem zasad, naveli su zvaničnici administracije. Govorili su pod uvjetom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni da javno raspravljaju o vojnim planovima. Ured za medije Bijele kuće odbio je zvanično komentarisati Trumpova razmatranja. Visoki zvaničnik administracije rekao je samo da „SAD imaju odbrambeni sporazum sa Saudijskom Arabijom i uvijek ćemo braniti svoje saveznike“. - Većina ljudi iz predsjednikovog najužeg kruga bila je ili duboko skeptična ili se otvoreno protivila uključivanju SAD-a u saudijsku borbu protiv Huta, posebno zbog postojećeg opterećenja američke vojske ratom s Iranom, naveo je visoki zvaničnik administracije. - Trumpova odluka da odustane od napada na položaje Huta, ili ih barem odgodi, donesena je u trenutku kada su vojni komandanti već odobrili liste ciljeva, vojnici počeli ukrcavati bombe u američke borbene avione određene za misije, a prvi val napada bio pred samim početkom, kazale su dvije osobe upoznate s operacijom. U telefonskom razgovoru za Fox News u nedjelju ujutro predsjednik je novinaru Treyu Yingstu rekao da je u „fazi odlučivanja“ o tome šta učiniti u širem ratu s Iranom. Govoreći o Hutima, Trump je kazao da su Sjedinjene Američke Države u stalnoj komunikaciji s tom grupom, napominjući da su Huti zasad pristali da se ne bore protiv SAD-a, izvijestio je Yingst. Ovakve promjene stava odražavaju dilemu u kojoj se Trump sada nalazi. U pravu je kada kaže da su se Huti uzdržavali od napada na američke brodove. Međutim, napadaju Saudijsku Arabiju, čime Trumpa dovode pred novi problem. Pojedini američki vojni zvaničnici tvrde da je Sjedinjenim Američkim Državama potrebna pomoć Saudijske Arabije u ratu protiv Irana, dok su saudijski zvaničnici pokazali da su spremni iskoristiti poluge koje imaju ukoliko izostane američka saradnja. Tako je, naprimjer, Saudijska Arabija u maju praktično zaustavila plan Trumpove administracije da američka vojska prati komercijalne naftne tankere kroz Hormuški moreuz, odbivši Sjedinjenim Američkim Državama korištenje svog zračnog prostora i američkih zračnih baza u zemlji. Ukoliko bi se SAD uključio u saudijsku borbu, to bi moglo biti povezano s novom planiranom kopnenom ofanzivom snaga jemenske vlade, naveli su zvaničnici. Međutim, te snage pokazale su se neefikasnim u borbi protiv Huta. Huti se od 2014. godine bore protiv međunarodno priznate jemenske vlade, koju podržava Saudijska Arabija. Nasilje je oslabilo nakon što je 2022. na snagu stupilo primirje, ali se grupa ovog ljeta uključila u sve širi rat na Bliskom istoku, proglasivši blokadu saudijskog pomorskog saobraćaja u Crvenom moru i napadajući saudijske brodove. Tokom borbi Huti su zauzeli strateški važna područja u blizini moreuza Bab al-Mandab, jednog od ključnih pomorskih prolaza na Crvenom moru, čime prijete dodatnim poremećajima na globalnim energetskim tržištima koja već trpe posljedice američko-izraelskog rata protiv Irana. Sadašnji i bivši američki diplomati i vojni komandanti koji su služili na Bliskom istoku izrazili su sumnju da bi ograničena američka kampanja bombardovanja mogla prisiliti Hute, koji su prošle godine izdržali gotovo osam sedmica američkih udara, da pristanu na pregovore i odustanu od svojih najtvrđih zahtjeva. Zvaničnici su također izrazili sumnju u efikasnost podrške nefunkcionalnim jemenskim snagama koje su se posljednjih sedmica raspadale već pri prvom ozbiljnijem sukobu s Hutima.
IZVOR: oslobodjenje.ba