EU želi ograničiti potrošnju energije i vode u podatkovnim centrima
Evropska komisija predstavila je nova pravila o održivosti s ciljem praćenja potrošnje vode i energije u podatkovnim centrima koji troše velike količine energije - iako će pravila o minimalnim performansama biti uvedena tek 2027. godine.
Evropska unija kreira pravilnik o održivosti za energetski zahtjevnu budućnost umjetne inteligencije, ali tehnološki giganti poput Microsofta već utječu na to kako bi nova pravila bloka trebala funkcionisati. Podatkovni centri u EU s instaliranim kapacitetom većim od 500 kW koji izvještavaju u okviru pravila bloka o energetskoj efikasnosti dobit će elektronsku oznaku održivosti od 21. septembra, prema novim pravilima koja je predstavila Evropska komisija. „Cilj šeme ocjenjivanja jeste povećanje transparentnosti u pogledu potrošnje energije u podatkovnim centrima te da postane resurs koji će informisati bolje donošenje politika i nabavku održivije digitalne imovine i usluga širom Evrope“, navela je Komisija u svojim novim pravilima o šemama ocjenjivanja za podatkovne centre. Ovaj potez dolazi u trenutku kada Brisel ima za cilj utrostručiti kapacitete podatkovnih centara širom bloka do 2035. godine, kao dio nastojanja da smanji ovisnost o velikim tehnološkim kompanijama (Big Tech) i razvije vlastite AI kapacitete u Evropi. Međutim, zastupnici u Evropskom parlamentu nedavno su izrazili zabrinutost zbog Microsoftovih nastojanja da utječe na nova pravila. Istovremeno, EU se bori s rastućom energetskom krizom, a podatkovni centri se već smatraju sve većim izvorom potražnje za električnom energijom i suočavaju se s protivljenjem nekih lokalnih zajednica. Komisija tvrdi da su bloku potrebni podatkovni centri kako bi podržali računarstvo u oblaku, umjetnu inteligenciju i digitalne usluge, ali njihovo ubrzano širenje stvara pritisak na električne mreže, vodne resurse i lokalne zajednice. U 2024. godini, podatkovni centri u Evropi potrošili su 68 teravat-sati (TWh) električne energije, a EU očekuje da će ta brojka do 2030. godine dostići 114 TWh, gutajući 3,2% ukupne električne energije u bloku, što je porast u odnosu na trenutnih 2,5%, pokazuju podaci EU. Nova oznaka održivosti ima za cilj učiniti objekte uporedivim po pitanju efikasnosti potrošnje energije i vode, kao i po porijeklu električne energije koju koriste. Međutim, uprkos tome što su obaveze izvještavanja za podatkovne centre snage preko 500 kW na snazi još od 2023. godine, Komisija je priznala da je poštivanje ovih propisa i dalje nepotpuno. „U prvoj godini (…) izvještaj je podnijela tek oko trećina podatkovnih centara. U drugoj godini situacija se popravila, dok preliminarni rezultati za treću godinu pokazuju dalji napredak. Mislim da bez problema prelazimo granicu od 50%“, izjavio je u ponedjeljak za novinare zvaničnik Komisije, koji je govorio pod uslovom anonimnosti. Zvaničnik Komisije je, međutim, napomenuo da provedba u velikoj mjeri zavisi od država članica EU. Pravi pritisak slijedi početkom sljedeće godine. Za sada se Komisija suzdržava od uvođenja strogih ograničenja na potrošnju energije ili vode. Pravi regulatorni mehanizmi — odnosno minimalni standardi efikasnosti — bit će objavljeni 2027. godine kako bi se postavila donja granica i spriječila izgradnja novih objekata koji ne ispunjavaju određene standarde efikasnosti, navodi zvaničnik Komisije. Međutim, ovaj „probni period“ otvara značajan prostor za industriju, koja već lobira kod Komisije u vezi s ovim ključnim parametrima održivosti. U podnesku njemačkoj saveznoj vladi iz jula 2026. godine, Microsoft je naveo da podržava korištenje čiste energije, te energetsku i vodnu efikasnost kao indikatore održivosti, ali je specifično zatražio izmjene predloženih raspona vodne efikasnosti u okviru oznake održivosti, prema podacima iz njemačkog registra lobiranja. Bram Vranken, istraživač i aktivista u organizaciji za nadzor Corporate Europe Observatory (CEO), kritikovao je utjecaj velikih tehnoloških kompanija na nova pravila EU o podatkovnim centrima. „Microsoftova klauzula o povjerljivosti je zadržana — iako u izmijenjenom obliku — što je izuzetno problematično. To također znači da će veliku većinu informacija na samoj oznaci biti nemoguće provjeriti“, rekao je Vranken za Euronews. Vranken je dodao da bi, prema trenutnim pravilima, podatkovni centar kompanije Google mogao dobiti visoku ocjenu za energetsku efikasnost na oznaci, a da pri tome troši čitav gigavat energije koji uopće nije prikladno objelodanjen. Budući da se EU mora oslanjati na velike tehnološke kompanije za izgradnju svoje infrastrukture, to im daje značajnu ulogu u regulatornoj raspravi. Iako nova pravila Komisije odražavaju njenu ambiciju da Evropu učini „vodećim kontinentom za umjetnu inteligenciju“, ona ujedno naglašavaju i napetost između ubrzanog širenja infrastrukture potrebne za AI i regulisanja američkih tehnoloških kompanija od kojih se očekuje da osiguraju najveći dio te infrastrukture. Zvaničnici Komisije navode da nova oznaka održivosti može priznati energiju s niskom emisijom, uključujući i nuklearnu energiju, dok bi budući minimalni standardi efikasnosti s vremenom mogli postati obavezujući. Brisel također razmatra mogu li podatkovni centri postati aktivniji učesnici u elektroenergetskom sistemu pružanjem fleksibilnosti i potencijalnim isporučivanjem otpadne toplote za grijanje do četiri miliona evropskih domova-prenosi Euronews.
IZVOR: oslobodjenje.ba