„Godzilla“ El Niño prijeti svijetu, naučnici strahuju od 451.000 smrti
Procjene se odnose na period do februara 2027. godine, dok bi povećana smrtnost zbog vrućina mogla potrajati sve do ljeta
Klimatski naučnici procjenjuju da bi zbog ekstremnih vrućina koje donosi „super El Niño“ u narednih šest mjeseci moglo umrijeti više od 450.000 ljudi. Ta brojka ne uključuje prijevremene smrti koje su već povezane s rastom temperatura izazvanim klimatskim promjenama, piše Guardian. Posljedice bi se mogle osjetiti širom svijeta, od Indonezije i Indije do Nigerije i Sjedinjenih Američkih Država. Očekuje se i veliki broj smrtnih slučajeva povezanih sa sušama, šumskim požarima i poplavama, pojavama koje redovno prate El Niño. El Niño koji trenutno zagrijava planet u ponedjeljak je premašio dosad najviše zabilježene temperature za taj klimatski fenomen, i to nekoliko mjeseci prije očekivanog vrhunca. Vrućine su toliko izraženije u odnosu na ranije pojave da su ih naučnici opisali kao „zapanjujuće“ i na nivou „Godzille“. Riječ je o prirodnom klimatskom događaju, ali globalno zagrijavanje može dodatno pojačati njegove posljedice. Procjene smrtnosti od vrućine izrađene su na regionalnom nivou. Istraživači ističu da projekcije mogu pokazati gdje je potrebno uvesti zaštitne mjere kako bi se spasili životi. Među tim mjerama su preciznije prognoziranje toplotnih valova, otvaranje centara za rashlađivanje, povećanje broja osoblja u zdravstvenim ustanovama tokom najtoplijih perioda te bolja zaštita radnika na otvorenom. „Procjena od 451.000 ljudi toliko je velika brojka da može djelovati apstraktno, ali nju čine roditelji i djeca, nene i dede, komšije, ljudi koji idu na posao, brinu o porodicama i žive svoje živote“, izjavio je profesor Michael Greenstone, suosnivač Climate Impact Laba na Univerzitetu u Chicagu i jedan od autora izvještaja. Procjena smrtnosti odnosi se na period od septembra do februara 2027. godine, do kada sežu trenutne temperaturne prognoze. Ipak, naučnici smatraju da bi povećana stopa smrtnosti uzrokovana vrućinom mogla potrajati sve do juna ili jula 2027. godine. Među najpogođenijim zemljama u narednih šest mjeseci trebale bi biti tropske države poput Nigerije, Indonezije, Sudana, Indije i Brazila. SAD se nalazi među 20 najugroženijih država, uz procijenjenih 3.500 dodatnih smrtnih slučajeva. Šire gledano, snažan utjecaj očekuje se i u afričkom Sahelu te jugoistočnoj Aziji. Projekcije se temelje na recenziranim metodama koje prate mjesečni odnos između temperature i dodatnih smrtnih slučajeva u 24.378 regija širom svijeta. Ti podaci kombinovani su s prognozama viših temperatura zbog El Niña u narednim mjesecima. Kao polazište uzet je prosječan broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom po mjesecu u periodu od 1996. do 2025. godine. „Ljudi su već ranije mogli predvidjeti poremećaje u poljoprivrednim prinosima i na to unaprijed upozoriti. Ovaj novi izvještaj omogućava nam da isto učinimo za još važniji ishod – rekao bih najvažniji – a to je smrt“, rekao je Greenstone. Izvještaj će biti predan naučnom časopisu na recenziju. Greenstone je dodao da bi, s obzirom na hitnost situacije, „bilo neodgovorno šutjeti o tome“. Naučnici kažu da je ovaj El Niño ujedno i „razglednica iz naše budućnosti“, jer podiže temperature na nivo koji se zbog klimatske krize predviđa tek za oko 20 godina. „Jačanje hitnih službi i bolje usmjeravanje napora mogu spasiti mnoge živote ove godine. Ali za 20 godina, kada današnje ekstremne temperature postanu normalne, ne želimo biti u stalnom vanrednom stanju. Moramo se pokrenuti odmah kako bismo osmislili, primijenili i procijenili alate koji će spašavati živote u godinama koje dolaze“, rekla je koautorica izvještaja dr. Tamma Carleton sa Univerziteta Kalifornija u Berkeleyju. El Niño bi mogao utjecati i na zalihe hrane. Svjetski program za hranu (WFP) upozorio je u augustu da bi njegove posljedice mogle dovesti do akutne gladi za oko 50 miliona ljudi i uzrokovati rast cijena hrane. Veliki El Niño iz 1877. i 1878. godine povezuje se s više od 50 miliona smrti zbog suše i gladi, a najteže su bile pogođene Indija, Brazil i Kina. Profesorica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu izjavila je da trenutni El Niño predstavlja „golemu preraspodjelu energije u klimatskom sistemu“ i da je posebno opasan jer se odvija iznad znatno toplijeg klimatskog sistema koji je zagrijao čovjek. „Zato ćemo na mnogim mjestima širom svijeta doživjeti nikad viđene ekstremne vrućine, sa svim posljedicama za zdravlje, sigurnost hrane i snabdijevanje vodom. El Niño dolazi i odlazi, ali dok god nastavljamo sagorijevati fosilna goriva, on se javlja na sve toplijoj podlozi, što zajednicama znatno otežava nošenje s posljedicama“, poručila je Otto, prenosi Index.hr.
IZVOR: oslobodjenje.ba