Ruska medijska organizacija djeluje u BiH, izvještaj upozorava na sigurnosne rizike
Novi izvještaj u kojem se ruski propagandni medij Ribar označava kao ozbiljna sigurnosna prijetnja potvrđuje ranija pisanja Detektora, ali i daje novo svjetlo na prirodu funkcionisanja i metode širenja manipulativnog utjecaja koji dotiče i Bosnu i Hercegovinu.
Novi izvještaj u kojem se ruski propagandni medij Ribar označava kao ozbiljna sigurnosna prijetnja potvrđuje ranija pisanja Detektora, ali i daje novo svjetlo na prirodu funkcionisanja i metode širenja manipulativnog utjecaja koji dotiče i Bosnu i Hercegovinu. U izvještaju kompanije “Alto Intelligence”, koja se bavi rješenjima iz polja sigurnosti, Ribar se opisuje kao više od propagandnog medija, odnosno prijetnja ne samo u kontekstu dezinformacija, nego u infrastrukturi koja omogućava da se njihov način interpretiranja događaja brzo proizvede, lokalizira i distribuira u više jezika i u više regija, uključujući i Balkan. Ruski medij Ribar ima zvaničnu podršku Kremlja i svoje tekstove i analize prvenstveno širi putem aplikacije Telegram. Osnivač tog medija, Mihail Zvinčuk, nalazi se pod sankcijama Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, a Sjedinjene Američke Države nude nagradu do 10 miliona dolara za informacije o zaposlenima i saradnicima njegove medijske organizacije. Autori izvještaja “Alto Intelligence“ sa sjedištem u Španjolskoj, koristeći termin “Advanced Persistent Manipulator” (APM) ili “Napredni trajni manipulator” da bi opisali Ribar, objašnjavaju da takav agent “oblikuje okruženje u kojem institucije, kompanije, regulatori, investitori, mediji i sigurnosni akteri interpretiraju događaje, mnogo prije nego što se pojavi bilo kakva pojedinačna tvrdnja“. “Prije nego što kompanija, imovina ili operativno okruženje dospiju u javnu sferu, okvir je možda već bio posijan i lokaliziran u mrežama“, stoji u izvještaju. Informacijska manipulacija ne mora uvijek počivati na izmišljenoj informaciji Iz toga slijedi da je jedna od najvažnijih sposobnosti Ribara njegovo umijeće da bude shvaćen kao pouzdan izvor informacija, navodi se u izvještaju. Komentarišući nalaze iz izvještaja, Nejra Veljan, istraživačica Atlantske inicijative iz BiH, za Detektor je objasnila da informacijska manipulacija ne mora uvijek počivati na potpuno izmišljenoj informaciji. “Stvaran događaj može biti selektivno predstavljen, izvučen iz konteksta, povezan sa širim geopolitičkim narativom i zatim ponavljan kroz različite kanale dok određena interpretacija ne počne izgledati kao općeprihvaćeno objašnjenje događaja“, objašnjava Veljan. Ribar je godinama aktivan u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, a u svojem kanalu posvećenom regiji pod nazivom Balkanar analizira lokalna politička zbivanja kroz prizmu proruskih narativa o budućnosti Balkana. Detektor je u više navrata pisao o Ribaru, njegovom osnivaču i vrsti informacija i dezinformacija koje objavljuje putem lokalnog kanala Balkanar. Između ostalog, Detektor je otkrio da je Ribar, u saradnji sa entitetskim vlastima, pokušao otvoriti školu novinarstva u Republici Srpskoj, iako ova medijska kuća i njen prvi čovjek Mihail Zvinčuk trpe sankcije Evropske unije zbog širenja propagande. “Bosna i Hercegovina jeste direktno uključena u ovaj informacijski prostor. Balkanar kontinuirano obrađuje događaje iz BiH, a sam Ribar ga predstavlja kao dio svog regionalnog ekosistema. Zato BiH nije samo moguća buduća meta ove infrastrukture. BiH je već jedan od prostora o kojem ona proizvodi i distribuira sadržaj“, objašnjava Veljan. Prema njoj, BiH ima ozbiljan nedostatak jer je Evropska komisija u izvještaju za 2025. izričito navela da Bosna i Hercegovina nema ukupnu procjenu niti okvir politike za hibridne prijetnje i pozvala na jačanje kapaciteta za odgovor na strano informacijsko manipuliranje i miješanje. Medij koji je u više navrata učestvovao u širenju panike Također, Ribar je u više navrata učestvovao u širenju panike zbog potencijalnog novog sukoba na Balkanu gdje se zauzimaju politički stavovi Moskve i vlasti u Republici Srpskoj. Posljednji ozbiljan pristup takvom narativu desio se tokom trajanja potjernice za Miloradom Dodikom kada je Ribar tvrdio da se “region gura u eskalaciju“. I pored sankcija BiH je u više navrata dopustila Zvinčuku da uđe na njenu teritoriju, pa i tokom vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske 2025. godine. S druge strane, Ribarovi uposlenici su 22. septembra 2026. godine protjerani iz Češke nakon što su ih otkrili istraživački novinari medijske kuće “Seznam Zprávy“. Kako su novinari tog medija otkrili, dvije osobe su u ime Ribara putovale evropskim zemljama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, i snimali film gdje su sa sagovornicima razgovarali o euroskepticizmu i odnosa Evrope prema Rusiji. Novinari su identifikovali i producenta filma Borisa Dvorkina koji je, prema tvrdnjama “Seznam Zprávy“, povezan sa ruskim obavještajnim strukturama. Ribar je u izvještaju “Alto Intelligence“ prepoznat kao mreža fokusirana i na kompanije koje uključuje u svoj narativ. Izvještaj identificira više od 140 kompanija koje Ribar spominje u svojim analizama, a sve su uglavnom povezane s odbranom, energetikom, finansijama i tehnologijom. Interes za namjensku industriju u BiH Kako je Detektor utvrdio pregledom kanala Balkanar, Ribar je u više navrata pokazao interes za namjensku industriju u Bosni i Hercegovini. U augustu 2026. godine, koristeći slučaj pokušaja prevare nad bosanskohercegovačkom kompanijom iz namjenske industrije “Igman“, kanal je skrenuo pažnju na “ozbiljnu ranjivost unutar bh. kompanija iz odbrambenog sektora“. ‘Igman“ se našao u fokusu i tokom problema sa barutom 2025. godine kada je Ribar obustavu izvoza baruta iz Srbije u BiH predstavio kao pozitivnu vijest. “Manipulacija informacijama više se ne posmatra samo kao problem medija, novinarstva ili političke komunikacije. Kompanije koje se bave sigurnosnim rizicima počinju je tretirati kao pitanje koje može uticati na reputaciju kompanija, investicije, kritičnu infrastrukturu, energetiku, finansije, odbrambeni sektor i proces donošenja odluka“, kaže Nejra Veljan. Ona ocjenjuje i da se vidi pomjeranje percepcije problema. “Informacijska manipulacija sve se više tretira kao komponenta šire sigurnosne izloženosti, a ne samo kao pitanje netačnih informacija na društvenim mrežama“, tvrdi Veljan. Problem nije samo nedostatak svijesti Ribar je nedavno intenzivno pratio događaje u BiH povodom smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Prilikom saopštavanja vijesti, poput prijava za veličanje Mladića od strane funkcionera u Republici Srpskoj, Ribar se naslanjao na narativ o “pritisku Sarajeva na Srbe“, opisujući Mladića kao “simbol otpora“ tokom ratova ’90-ih. Izvještaj kompanije “Alto Intelligence“ sugeriše da ovaj i slični primjeri, koji imaju regionalni značaj, Ribar oblikuje i plasira na svoje druge kanale koji su prilagođeni drugim jezicima i društvenim prilikama, ali promovišući isti narativ. Mreža, prema njihovoj analizi, nakon prilagodbe različitim publikama, poruku širi sinhronizirano i kroz obrasce koordinacije unutar kratkih vremenskih razmaka. Jedna od problematičnih mogućnosti Ribara jeste da se može brzo aktivirati oko konkretnih događaja i postojeće narative brzo prilagoditi novom događaju, navodi se u izvještaju. “Zbog toga bih rekla da problem nije samo nedostatak svijesti o jednoj mreži kao što je Ribar. Nedostaje nam sistem koji bi kontinuirano povezivao ono što vide istraživači, novinari, fact checkeri, sigurnosne institucije, akademska zajednica i organizacije civilnog društva“, navodi Veljan. Ona zaključuje da ako se prate samo pojedinačne dezinformacije i reaguje tek kada se pojavi sporna objava, uvijek će se reagovati kasno, te da je zbog toga potrebno pratiti kako se narativ pojavljuje, ko ga prvi plasira, ko ga lokalizira, koliko brzo prelazi između jezika i platformi, ko ga amplificira i kada iz marginalnog prostora ulazi u politički ili medijski mainstream, piše Irvin Pekmez za Detektor.
IZVOR: federalna.ba